15 minuta – zaštita fizičkog, ali ne i mentalnog zdravlja hospitalizirane djece

By | 10-07-2020
  • 949
    Shares
Žana Pavlović, mr. spec., autorica teksta

Petnaest minuta za utješiti bolesno, uplašeno i usamljeno dijete?

U vrijeme epidemije koronavirusa, djeci i roditeljima treba omogućiti više emotivne podrške, osobito djeci koja borave u bolnicama. Kod nas u Hrvatskoj se događa upravo suprotno. Početkom svibnja, radi loše epidemiološke situacije Ministarstvo zdravstva donijelo je odluku o zabrani boravka roditelja s djecom koja se nalaze na bolničkom liječenju. Ova odluka bila je na snazi dva mjeseca. Nakon peticije koju je pokrenula udruga Roda i koju je potpisalo više od  50.000 roditelja, Ministarstvo je objavilo novu odluku koja je snažno odjeknula na svim portalima i društvenim mrežama a osobito među roditeljima djece s teškoćama u razvoju. Prema novoj odluci Ministarstva, posjete roditelja djeci u bolnici treba omogućiti ali vremenski ograničiti na 15 minuta. Petnaest minuta za utješiti bolesno, uplašeno i usamljeno dijete? Ovakva praksa suprotna je svim smjernicama europske i svjetske stručne javnosti, uključujući smjernice Svjetske zdravstvene organizacije i UNICEF-a. Zabranom i ograničavanjem roditelja na boravak uz dijete u bolnici, ugroženo je jedno od temeljnih dječjih prava. Pravo djece na roditelja.

Hospitalizam kao posljedica nedostatka emocionalne topline

Kao posljedica nezadovoljavanja emotivnih potreba djeteta tj. nedostatka ili premale količine kontakta s majkom, nedostatka emotivne topline, obiteljske sredine i sigurnosti dolazi do pojave hospitalizma.  Hospitalizam predstavlja ukupnost mentalnih i tjelesnih negativnih promjena kod djece uvjetovanih boravkom u bolnici ili drugoj ustanovi. Najčešći simptomi hospitalizma kod djece su sklonost plaču, apatičnost, motorička smirenost ili hiperaktivnost i loše zdravstveno stanje. Kako bi spriječili negativne posljedice hospitalizacije djecu treba pripremiti za boravak u bolnici, osigurati prisutnost roditelja, prostor prilagoditi djeci i omogućiti im igru i učenje. Boravak djeteta u bolnici predstavlja stres i za roditelje. Emocionalno stanje roditelja utječe na emocije djeteta a roditeljska prisutnost, uz informiranje djeteta, najviše pridonosi bržem oporavku i smanjenju negativnih posljedica hospitalizacije. Jačina traume zbog odvajanja od majke ovisi o dobi djeteta, o individualnoj osjetljivosti djeteta na odvajanje, o trajanju i o uvjetima sredine. Što je odvajanje dulje, to su posljedice teže. Najosjetljivija su djeca rane i predškolske dobi. Hospitalizacija i njezine posljedice će biti lakše i kraće ako je emotivna povezanost s majkom bila kvalitetnija.

Tri odgovora na separaciju: protest, očaj i konačno odvezivanje (detachment)

Prema istraživanjima Robertson-a i Bowlby-a (1952.) i Bowlby-a (1973.) djeca koja su tek prohodala (toddler) i koja borave u nepoznatom okruženju bez poznatog skrbnika, izražavala su tri odgovora na separaciju: protest, očaj i konačno odvezivanje (detachment). Djeca koja radi emocionalne deprivacije dosegnu stadij odvezivanja aktivno izbjegavaju i ignoriraju figuru privrženosti. Ova reakcija može trajati i nakon izlaska iz bolnice, danima, tjednima pa čak i mjesecima. Nekad davno, dosegnuti stadij odvezivanja (detachmenta) smatrao se simptomom djetetovog pozitivnog smirivanja. Danas, većina stručnjaka zna da to nije tako. Većina.

Ovakvim i sličnim odlukama Ministarstva kojima se u potpunosti zanemaruje njihovo mentalno a stavlja fokus na tjelesno zdravlje imat ćemo djecu koja neće biti zaražena koronavirusom ali posljedice hospitalizacije mogu osjećati danima, tjednima pa čak i mjesecima nakon izlaska iz bolnice. Poželjno je da roditelj bude uz dijete u bolnici. Poželjno je za svu djecu na svijetu, osim za djecu u Hrvatskoj.



Članak možete prokomentirati na našoj FB stranici

U noćnom klubu možeš boraviti koliko želiš. U kafiću možeš boraviti koliko želiš. U shopping centru možeš boraviti…

Objavljuje Psihološki prostorČetvrtak, 9. srpnja 2020.