Asertivna komunikacija u romantičnim vezama

By | 06-08-2021
  • 99
    Shares

Mnogi problemi u romantičnim vezama uzrokovani su nedostatkom otvorene komunikacije ili neadekvatnim komunikacijskim strategijama. U prošlom članku pisala sam o tome kako brak roditelja utječe na buduće ljubavne odnose njihove djece. Opažanjem partnerske komunikacije svojih roditelja možemo usvojiti neke disfunkcionalne komunikacijske strategije i  ponavljati ih u svojim budućim romantičnim odnosima. Na sreću, uz rad na sebi možemo naučiti  otvoreno komunicirati s partnerom i rješavati konflikte bez agresije ili zatomljavanja svojih potreba. U ovom članku predstavit ću štetne i korisne komunikacijske stilove i opisati praktične tehnike koje vam mogu pomoći da unaprijedite vašu komunikaciju s partnerom i drugim osobama (prijateljima, obitelji, kolegama na poslu itd.).

Neprikladni komunikacijski stilovi

Pasivna komunikacija predstavlja potiskivanje svojih želja i potreba jer se želi izbjeći sukob. Osobe koje pasivno komuniciraju misle da bi drugi trebali znati kako se osjećaju bez da im to izravno kažu. Ako druga osoba ne prepozna njihove osjećaje i potrebe, uvrijede se ili na pasivno-agresivan način (npr. kroz izbjegavanje razgovora, kolutanje očima, ljutit pogled) daju do znanja da nisu zadovoljne.

Agresivna komunikacija uključuje vikanje, psovanje, vrijeđanje, bacanje stvari, ponižavanje druge osobe i slična ponašanja. Naravno, ovakvo ponašanje prema partneru narušava bliskost i uzajamno povjerenje, a ne dovodi do rješenja problema.

Jasno je da ni pasivna ni agresivna komunikacija nisu najprikladniji stilovi rješavanja konflikata. Osobe koje pasivno komuniciraju sklone su potiskivati ono što ih muči. Zbog toga njihovi problemi u romantičnoj vezi ostaju neriješeni i gomilaju se. Nakon nekog vremena njihovo nezadovoljstvo može porasti do te mjere da ga više ne mogu držati u sebi, nego ga izraze tako da preburno reagiraju na neku sitnicu ili čak iznenada odluče prekinuti vezu. Njihovi partneri pritom mogu biti zbunjeni jer im nije jasno kako su odjednom postale tako nezadovoljne. Ove osobe očekuju da njihov partner treba znati kako se one osjećaju bez da mu to kažu, što  je zapravo nerealno očekivanje. Bez obzira na to što ponekad drugi ljudi mogu pretpostaviti kako se osjećamo na temelju nekih znakova, važno je naučiti otvoreno izreći svoje osjećaje.

Kako asertivno komunicirati?

Asertivna komunikacija predstavlja otvoreno izražavanje svojih misli i osjećaje, a da se pritom ne vrijeđa drugu osobu. Asertivne osobe se zauzimaju za sebe, a pritom poštuju druge. Slušaju partnera i uvažavaju njegove osjećaje te pokušavaju razumjeti njihovo gledište na situaciju. Spremne su priznati svoju pogrešku i naći kompromisno rješenje. Postoji više asertivnih tehnika koje možete vježbati i primijeniti u komunikaciji s drugim osobama.

1.   „Ja-poruke“

Ovo je vjerojatno najpoznatija asertivna tehnika. Nasuprot „ti-porukama“, u kojima se sugovornika napada, u „ja-porukama“ se ne okrivljava sugovornika, već se samo otvoreno izražavaju vlastiti osjećaji i potrebe.

U nastavku je primjer ti- i ja-poruka:

Situacija: Dogovorili ste da ćete večer provesti sami s partnerom, no naknadno je partnera nazvao najbolji prijatelj i pozvao ga na druženje, što je on s veseljem prihvatio.

Ti-poruka: Prijatelj ti je važniji od mene.

Ja-poruka: Kad odlučiš otići na druženje s prijateljem umjesto da se družimo sami, osjećam se tužno jer sam se nadala da ćemo moći ovu večer provesti nasamo. Zato bih u budućnosti htio/htjela da, kad se dogovorimo da ćemo zajedno provesti večer, tako i bude, a da nove nepredviđene planove premjestiš za neki drugi dan.

Kao što je vidljivo iz primjera, ja-poruka izrečena je u prvom licu, bez napadanja i okrivljavanja partnera. Govornik pokazuje razumijevanje prema partnerovim osjećajima i potrebama, ali također jasno izriče svoje želje i potrebe. Možda će vam u početku biti teško osmisliti ovakvu ja-poruku. Zato vam može pomoći sljedeći obrazac:

Kada ______ (partnerovo ponašanje), osjećam se ___ (naša emocija) jer _____ (zašto se tako osjećamo). Zato bih u budućnosti htio/htjela ________ (što očekujemo od partnera).

Premda vam ovakva formulacija rečenice isprva može zvučati neprirodno, s vremenom ćete se naučiti asertivno komunicirati bez da nužno slijedite ovaj obrazac. Naime, nije nužno od riječi do riječi slijediti ovaj obrazac, ključno je otvoreno izraziti svoje potrebe i očekivanja bez napadanja druge osobe.

2.   Empatiziranje s partnerom

Dok se zauzimamo za svoje potrebe, važno je partneru dati do znanja da razumijemo njegove potrebe, osjećaje i želje. Primjerice, u situaciji u kojoj je partner odlučio ići u šetnju s prijateljem umjesto da ostanemo nasamo možemo reći: „Razumijem da se voliš družiti s prijateljem i da ti je važno vaše prijateljstvo, ali također bih voljela da imamo određeno vrijeme u tjednu kad ćemo biti nasamo.“ Kad partneru pokažemo da ga razumijemo i poštujemo njegove potrebe, manje je vjerojatno da će partner reagirati agresivno ili shvatiti naše zauzimanje za sebe kao napad.

3.   Tehnika pokvarene ploče

Ova tehnika se koristi kad nas netko uporno nagovara na nešto što nam je neprihvatljivo. Pasivne osobe sklone su u tim situacijama popustiti i udovoljiti drugoj osobi. Kako bismo se zauzeli za sebe i dali do znanja sugovorniku da je naš stav čvrst i nepromjenjiv, možemo primijeniti tehniku pokvarene ploče.  U razgovoru trebamo mirnim glasom ponavljati svoj stav (kao pokvarena ploča) dok druga strana ne shvati da mislimo ozbiljno i ne prestane nas nagovarati da promijenimo odluku. Primjerice, ako nas partner nagovara na neku seksualnu aktivnost koju mi nikako ne želimo, trebamo mu jasno reći: „Ne želim to“. Ako partner ne prihvaća taj odgovor i pokušava nas argumentima ili optuživanjem nagovoriti da popustimo, trebamo ponavljati istu rečenicu i to činiti sve dok partner ne prestane s nagovaranjem. Naravno, možemo integrirati ovu tehniku s prethodno navedenim tehnikama, odnosno dati partneru do znanja da razumijemo njegove osjećaje i želje, no jasno izreći kako se mi osjećamo i što želimo.

4.   Zamagljivanje (engl. fogging)

Zamagljivanje se koristi kad je sugovornik jako ljut i počne nas kritizirati i optuživati. U takvoj situaciji skloni smo i sami reagirati agresivno ili se početi opravdavati, što može dodatno razbuktati konflikt. Zamagljivanje nam omogućuje da zadržimo kontrolu nad situacijom i ostanemo smireni. Tehnika se sastoji u tome da izrazimo razumijevanje ili djelomično slaganje s onim što nam partner spočitava, suprotno njegovom očekivanju. To može zbuniti sugovornika i može ostati bez riječi što ga posljedično može potaknuti da posluša što mi imamo za reći. Primjer primjene ove tehnike naveden je u nastavku:

Partner 1: „Rekao si da ćeš ti usisati stan, a nisi. Ti si lijenčina i uopće se ne mogu osloniti na tebe.“

Partner 2: „Imaš pravo, nisam održao riječ i razumijem da si ljuta.“

Partner 1: „Naravno da sam ljuta kad si sebičan, a onda ja unatoč umoru moram dovršiti posao.“

Partner 2: „Razumijem da si umorna od drugih obaveza i da te ljuti što nisam odradio svoj dio posla.“

Partner 1 prestaje vikati, što omogućuje partneru 2 da smireno obrazloži svoje gledište.

Za primjenjivanje tehnike zamagljivanja potrebna je dobra samokontrola, jer može biti teško saslušati tuđe kritike bez da prijeđemo u protunapad ili samoopravdavanje, osobito ako je kritika izrečena na ružan ili agresivan način. Kako bi došlo do smirivanja konflikata, važno je sagledati vlastito ponašanje na kritički način i složiti se s onim dijelovima kritike koji su točni.

Za primjenjivanje tehnike zamagljivanja potrebna je dobra samokontrola, jer može biti teško saslušati tuđe kritike bez da prijeđemo u protunapad ili samoopravdavanje, osobito ako je kritika izrečena na ružan ili agresivan način. Kako bi došlo do smirivanja konflikata, važno je sagledati vlastito ponašanje na kritički način i složiti se s onim dijelovima kritike koji su točni. Kad dođe do smirivanja konflikta, moći ćemo mirno objasniti svoje viđenje situacije i ispričati se ako smo pogriješili. Tada možemo reći drugoj osobi da razumijemo da je uznemirena, no htjeli bismo da nam to izrazi bez vrijeđanja. Stoga ovom tehnikom ne odobravamo neprihvatljivo partnerovo ponašanje, već doprinosimo smirivanju emocija kako bi se stvorila pogodna atmosfera za raspravu i rješavanje problema.

5.   Neverbalna komunikacija

Kad primjenjujemo verbalne asertivne tehnike, važno je da naša neverbalna komunikacija također bude asertivna. Naš glas treba biti miran, normalne glasnoće i brzine, uz održavanje kontakta očima i opušten stav tijela. Na taj način odajemo dojam smirenosti i samopoštovanja te sugovornik može vidjeti da nismo agresivni niti pasivni te da smo spremni na promjenu i kompromis.

Trebamo li uvijek biti asertivni?

Nije potrebno biti asertivan u svakoj situaciji. Razvijanje vještine asertivne komunikacije daje nam mogućnost odabira kad ćemo tu vještinu primijeniti. Recimo da nam je partner kasnio na spoj 10 minuta. Možemo prijeći preko toga ako nam nije bilo toliko važno da dođe točno na vrijeme. Dakle, u nekim situacijama možemo zanemariti nešto što nas je zasmetalo bez da se zauzimamo za sebe i pokrećemo raspravu. Uz to, asertivna komunikacija nije garancija da ćemo uvijek dobiti ono što želimo. Želje dvaju partnera nekad će se razlikovati i bit će potrebno naći kompromisno rješenje, što znači da će oba partnera trebati učiniti neki ustupak kako bi se prilagodili jedno drugom. Naposljetku, u nekim situacijama nije razborito biti asertivan. Ako komuniciramo s osobom koja je nasilna ili nerazumna, moguće je da će naše asertivno ponašanje samo dodatno pogoršati situaciju. U takvoj situaciji možemo zaključiti da je razboritije ponašati se pasivno. Dakle, odabir primjerene komunikacijske strategije ovisi i o okolnostima.

Hoće li se partner uvrijediti ako se postavim asertivno?

Kako bi veza dugoročno opstala, bitno je da obje osobe poštuju potrebe i osjećaje svog partnera. U redu je da ponekad u vezi popustimo partneru i odustanemo od inzistiranja na nekim manje bitnim stvarima. Međutim, važno je da se zauzmemo za sebe kad je riječ o nekim našim bitnim vrijednostima ili potrebama, čije potiskivanje dugoročno dovodi do nezadovoljstva i problema u vezi. Pasivne osobe često se boje da će ih partner odbaciti ili se uvrijediti ako se postave asertivno. Međutim, kad se počnu ponašati asertivnije, uvide da je njihov strah bio pretjeran i da druge osobe poštuju njihovu otvorenost. Vaša asertivnost može potaknuti i vašeg partnera da počne otvorenije izražavati svoje osjećaje i potrebe. Ipak, ako ste s partnerom dosad uglavnom komunicirali na pasivan način, moguće je da će partnera iznenaditi vaša promjena u komunikaciji. Ako vaš partner nikako ne želi poštovati vaše potrebe i osjećaje niti komunicirati s vama na otvoren i uvažavajuć način, možete se zapitati koliko je vaša veza zadovoljavajuća i zdrava. Ako je riječ o dugotrajnoj i ozbiljnoj vezi ili braku, bračna terapija može pomoći vama i partneru da dodatno radite na komunikaciji.

U početku vam prakticiranje nekih od ovih asertivnih tehnika može djelovati neprirodno, no ako ih budete često koristili one će postati sastavni dio vaše spontane komunikacije. Vještina asertivne komunikacije pomoći će vam da postavite zdrave granice u odnosima i uspostavite zadovoljavajuće prijateljske, poslovne i romantične odnose.

Michel, F. (2008). Assert Yourself. Centre for Clinical Interventions.

Mullins, R. (2019, 16. siječnja). Relationship Series: Couples’ Communication. Rachel Mullins Counseling. https://rachelmullinscounseling.com

Autori Psihološkog prostora koji preporučuju članak: doc. dr. sc. Domagoj Švegar, Hana Mehonjić, mag. psych., Barbara Paušak, univ. bacc. psych., Matea Jukić, mag. psych.

Članak možete prokomentirati na našoj FB stranici:

Mnogi problemi u romantičnim vezama proizlaze iz nedostatka otvorene komunikacije ili loših komunikacijskih strategija....

Objavljuje Psihološki prostorSubota, 7. kolovoza 2021.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.