Category Archives: Ana Antolović

Psihoterapija, sustav vrijednosti i emocije

Psihoterapija Psihoterapija je velikim dijelom zasnovana na preciznoj upotrebi riječi i pojmova, a može se odrediti kao ispravljanje pogrešnih uvjerenja na koja se ljudi svjesno ili nesvjesno oslanjaju i koja su polazna osnova za način razmišljanja, osjećanja i ponašanja. Ukoliko osoba ima iskrivljene pretpostavke o sebi, drugima i svijetu, one će ju dovesti do pogrešnih… Read More »

Vrtlog anksioznosti i panike

Pitanje: Konstantna anksioznost i napadi panike, kako izaći iz začaranog kruga, kako prevazići sve to? Odgovor: Počnimo s određenjem anksioznosti kao emocije Osoba osjeća anksioznost kad procjenjuje da nije u stanju izaći na kraj sa životnim teškoćama, odnosno to je strah da se osoba neće snaći u životu. Može se reći i da je to… Read More »

Dobiva li rat oružje ili čovjek? Značaj Vukovarske bitke

Psihička je pripremljenost vojnika jedan od temeljnih uvjeta djelotvornosti u ratu Ukupna spremnost vojnika za boj ima velik broj sastavnica. Jedna od najčešćih podjela sastavnica spremnosti obuhvaća tvarnu (oružje, streljivo, oprema), tjelesnu (jakost, izdržljivost, oporavljivost nakon većih fizičkih napora) i psihičku (domoljublje, zajedništvo, povjerenje) spremnost. Psihička je sastavnica jedna od najvažnijih, a u mnogim bojevima… Read More »

Školica za bake (i djedove)

Pitanje:Koliko baka može pomoći i obogatiti život unuka, a koliko može nehotice odmoći roditeljima, osobito kada se sučeljavaju stavovi oko odgoja? Odgovor: Danas, kada su roditelji često prezauzeti, baka i djed su važan izvor podrške u odgoju – mogu jačati djetetov doživljaj da netko ima vremena za njega, da je nekome važno i da je… Read More »

Stručni suradnici psiholozi u dječjim vrtićima

Pitanje: “Koliko kolege stručni suradnici psiholozi u dječjim vrtićima uspiju obaviti neposrednog rada s djecom i zašto tako malo? Koji su razlozi ili motivi davanja raznih upitnika odgojiteljima na ispunjavanje i koja je svrha upitnika? Što se radi s rezultatima tih ispitivanja i na koji točno način ista pomažu u poboljšanju kvalitete rada odgojno-obrazovne ustanove?… Read More »

Kako nastaju depresija i anksioznost?

Pitanje čitatelja: „Kako nastaju depresija i anksioznost?“ Odgovor: Postoji više teorija nastanka anksioznosti i depresije, a svaka teorija naglašava neki drugi specifični razlog. No, ono što je važno imati na umu je da u svakom problemu, pa tako i kod anksioznosti i/ili depresije, ne postoji “crno i bijelo”. Dakle, postoji tzv. Biološka osjetljivost, što bi… Read More »

Osjećaj osobne vrijednosti

Identitet je sve ono što osoba o sebi zna da ona jeste, odnosno svijest o tome kakvo jeste, a kakvo nije nečije Ja. Osnova identiteta je slika o sebi – ono što osoba misli o sebi. Za dobru kvalitetu života važno je da osoba ima realističnu sliku o sebi. To bi bila „sredina kontinuuma“ na čijem je jednom kraju obezvrjeđivanje (iskrivljenje stvarnosti u negativnom pravcu), a na drugom precjenjivanje (iskrivljenje stvarnosti u pozitivnom pravcu). Pozicija „Ja ne vrijedim“ patološka je slika o sebi koja se izražava kroz različite oblike autodestruktivnih ponašanja, a prate ju emocije samoprezira, samomržnje, kronični stid, depresivnost i kronična anksioznost.

Ljubav i seks ili Ljubav vs. seks?

Klinička su zapažanja pokazala da je otprilike dvije trećine psihopatoloških pojava kod mladih i mlađih odraslih izravna ili neizravna posljedica ljubavnog stresa ili ljubavne traume. Stoga je vrlo važna primarna prevencija nepotrebne ljudske patnje koja proizlazi iz pogrešnih uvjerenja, odnosno zabluda o ljubavi. Ljubav se nalazi u samoj jezgri naše civilizacije, a kao ideja i… Read More »

Debljina kao štit – psihološka pozadina prekomjerne tjelesne težine

Osoba koja se prejeda (može, ali i ne mora biti ekstremno povišene tjelesne težine) bez sumnje ne odgovara na potrebe zdravog i funkcionalnog tijela nego na psihološke potrebe. Dakle, postoje „gladi“, koje neki ljudi bezuspješno pokušavaju zatomiti hranom, a koje je potrebno zadovoljiti kako bi se očuvao zdrav um, a prema tome i zdravo tijelo. To su, kako smatra kanadski psihijatar Eric Berne: glad za podražajima, glad za priznanjem (pažnjom), glad za kontaktom, glad za strukturom, glad za seksom, glad za novim doživljajima i glad za moći (u ovom se kontekstu moć definira kao osjećaj sposobnosti osobe da kontrolira događaje u svom životu i upravlja njima).