3D umjetnost: kako iluzije varaju ljudsko oko

  • 125
    Shares

Vizualne iluzije definiraju se disocijacijom između fizičke stvarnosti i subjektivne percepcije predmeta ili događaja. Kada doživimo takvu iluziju, možemo vidjeti nešto čega nema, ili ne vidjeti nešto što je tamo, ili čak vidjeti nešto drugačije od onoga što je tamo. Kako nastaju crteži koji varaju naše oči i umjetnost pretvaraju u stvarnost, pogledajte u kratkom… Read More »

Zagrljaj u doba Korone

  • 207
    Shares

Dodir je društveno ljepilo, veže parove, djecu i roditelje, braću i sestre, kolege na poslu. Kao znak empatije i solidarnosti može pozitivno utjecati na odnos liječnika i pacijenta. Značajan je za razvoj povjerenja, suradnje i funkcioniranje grupe. Najrazvijenije je čulo pri rođenju i prethodi jeziku u evoluciji. Kratkim dodirom podlaktice u trajanju od jedne sekunde stranci mogu komunicirati prosocijalne emocije bitne za suradnju unutar grupa – zahvalnost, simpatiju i ljubav.

Zum zum konzumerizam: Marketing usmjeren na djecu

  • 263
    Shares

Oglašavanje je dio svakodnevnog života, bilo da je to na tržištu rada ili na društvenim mrežama. Pa, iako mislimo da smo kao društvo “otporni” na marketinške trikove, važno je stati i razmisliti o ranjivoj skupini, to jest djeci. Djeca moraju doseći određenu razinu kognitivnog razvoja kako bi prepoznala reklame, a marketinški stručnjaci spretno koriste trikove i tehnike kojima nastoje osigurati da dijete kupi neki proizvod. Pa, iako su te tehnike vrlo suptilne i često uspješne, roditelji mogu pomoći djeci da razviju odgovorno potrošačko ponašanje.

Ne mijenja se čovjek iz odluke, nego iz muke.

  • 305
    Shares

Primarne, sekundarne, ugodne, neugodne, zdrave, nezdrave, pozitivne, negativne… sve su to pridjevi koje koristimo kada opisujemo emocije. Podjela na primarne i sekundarne emocije je jasna – primarne su emocije one koje se javljaju rano u životu, međukulturalno, međurasno i međuspolno su univerzalne – većina ljudi ih osjeća u (otprilike) istim situacijama. Podjela na ugodne i neugodne emocije također je prilično jasna, ali podjela na pozitivne i negativne emocije je nešto teža. Kako bi definirali pozitivnu emociju? Čine li samo ugodne emocije nekakve dobre promjene u nama? Imamo li „koristi“ isključivo od ugodnih emocija?

Osjećaj osobne vrijednosti

  • 641
    Shares

Identitet je sve ono što osoba o sebi zna da ona jeste, odnosno svijest o tome kakvo jeste, a kakvo nije nečije Ja. Osnova identiteta je slika o sebi – ono što osoba misli o sebi. Za dobru kvalitetu života važno je da osoba ima realističnu sliku o sebi. To bi bila „sredina kontinuuma“ na čijem je jednom kraju obezvrjeđivanje (iskrivljenje stvarnosti u negativnom pravcu), a na drugom precjenjivanje (iskrivljenje stvarnosti u pozitivnom pravcu). Pozicija „Ja ne vrijedim“ patološka je slika o sebi koja se izražava kroz različite oblike autodestruktivnih ponašanja, a prate ju emocije samoprezira, samomržnje, kronični stid, depresivnost i kronična anksioznost.

„Svima milenijalci idu na živce, sve dok WORD ne treba pretvoriti u PDF?“ Pogled na generacijske razlike

  • 319
    Shares

Sve češće u radnom, obiteljskom i virtualnom svijetu čujemo rečenice poput „ovi milenijalci ne ostavljaju mobitel ni u kupaonici“, ili „mama, ti ne razumiješ da se naljepnice više ne šalju dok se dopisuješ“, ili „ne nalazim zajednički jezik s mlađom ekipom na poslu“. Zapadnjačka ideja generacijskog jaza polako se, najviše putem društvenih mreža, ušuljala u… Read More »

Svi smo mi, i nitko nije, normalan

  • 109
    Shares

Živimo u novom normalnom. Prečesto u zadnje vrijeme slušamo o novom i starom normalnom. Pa kad smo već na temi, razmislimo na sekundu što znači pojam normalnog. Taj pridjev često koristimo kad opisujemo osobe, pojave, vremena, situacije i mjesta. Rijetko ćemo tražiti sugovornika pojašnjenje na što točno misli kad kaže da netko/nešto (ni)je normalno. Uglavnom… Read More »

Život ispod aurore borealis: Raj na Zemlji u kojem mrak dotiče psihu

  • 3.8K
    Shares

Polarna svjetlost (aurora borealis) je fenomen koji se na nebu javlja svake ili gotovo svake noći. Najbolje je vidljiva iz najsjevernijih zemalja svijeta poput Švedske, Norveške, Islanda, Finske, Kanade, Rusije i SAD-a (Aljaske). Ponekad traje svega nekoliko minuta, ponekad cijelu noć, a najizraženija je tijekom zimskih mjeseci, kada sjeverom Zemlje vlada polarna noć.

Zatvorenikova dilema – priča o povjerenju i suradnji

  • 72
    Shares

Stojite u prostoriji i gledate ispred sebe. Trebate pasti na leđa tako da vas osoba koja stoji iza uhvati u naručje. Koliko postoji osoba kojima vjerujete dovoljno da biste opušteno pali? Kome biste sve dali da vozi vaš auto? Povjerenje je jedan od temelja svakog odnosa, kažu mnogi. U poslovnom nas okruženju svakodnevno bombardiraju informacijama… Read More »

Organizacija – nešto ili netko?

  • 115
    Shares

Moj telekom operater me stalno gnjavi s nekim promocijama. Proizvođaču piva je zaista stalo do okoliša. Onaj trgovački lanac se previše trudi biti otkačen, a proizvođač hrane brine jedino o zaradi. Organizacije različitih vrsta često nazivamo prijateljskima, pohlepnima, inteligentnima, otmjenima, nemarnima, dosadnima, brižljivima, nesposobnima… Iz njihovog “ponašanja” tumačimo osobine, namjere i sposobnosti. Identificiramo se s… Read More »

Može li voda postati sredstvo prevencije suicida?

  • 129
    Shares

Podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju kako godišnje gotovo 800.000 ljudi počini samoubojstvo – svakih 40 sekundi jedna si osoba oduzme život. Ova problematika posebno je bitna kod mladih, kod kojih je samoubojstvo drugi vodeći uzrok smrti. Uz to, posebno su mu podložni oni s problemima mentalnog zdravlja, primarno poremećajima raspoloženja, kao što su depresija ili… Read More »

Hoće li „NE“ ikad postati „NE“!?

  • 834
    Shares

Smatramo da je iznimno važno osobama koje su preživjele seksualno nasilje pružiti mogućnost da se njihov glas i priča čuju, ali upozoravamo da prvi dio ovog teksta može biti okidač emocija za osobe koje su imale slično iskustvo.
Priča o stvarnom životu, o jednom seksualnom nasilju, jednom među stotinama prožima ovaj tekst. Sve ružne stvari seksualnog nasilja detaljno su opisane u priči jedne djevojke, nazovimo ju Maja.

Ljubav i seks ili Ljubav vs. seks?

  • 103
    Shares

Klinička su zapažanja pokazala da je otprilike dvije trećine psihopatoloških pojava kod mladih i mlađih odraslih izravna ili neizravna posljedica ljubavnog stresa ili ljubavne traume. Stoga je vrlo važna primarna prevencija nepotrebne ljudske patnje koja proizlazi iz pogrešnih uvjerenja, odnosno zabluda o ljubavi. Ljubav se nalazi u samoj jezgri naše civilizacije, a kao ideja i… Read More »

Psihodelici – budućnost psihoterapije?

  • 323
    Shares

”Ležao sam u krevetu, a kraj mene su cijelo vrijeme bila dva terapeuta. Droga mi je pomogla ukloniti strah od suočavanja s traumatskim sjećanjima. Kad je strah nestao, nisam mogao prestati pričati o svim svojim iskustvima i spoznajama.”  – Nicolas Nicolas Blackston je ratni veteran koji je godinama patio od posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP-a) otpornog… Read More »

Čovjek od krvi i stresa

  • 250
    Shares

„Pod stresom sam“, „To ti je od stresa“, Situacija je stresna“… rečenice su koje se izgovore ogroman broj puta dnevno. Stres je danas postao univerzalan odgovor za sve probleme – teškoće spavanja, anksioznost, pretjerano jedenje ili pretjerano gladovanje, loše odnose, loš radni učinak. Ako je panacea univerzalan lijek za sve, tada je stres univerzalni početak… Read More »

Efektivni altruizam: moral nadograđen inteligencijom

  • 196
    Shares

Što osobu čini moralnom? Moral je pojam koji je notorno teško definirati. Kako bih izbjegao tu semantičku zamku, evo mali misaoni eksperiment: Zamislite svijet u kojem je u svakoj kući instalirana Magična kutija. Funkcionira ovako: Stavite novac u Kutiju Kažete joj kome želite pomoći Kutija po vašim naputcima uloži vaš novac u najrelevantniju dobrotvornu organizaciju… Read More »

Tko je pobjednik – ja ili “ja”?

  • 728
    Shares

Prikazom kritičara, razbojnika, nevinoga i drugih unutarnjih misli jedne stvarne djevojke, u ovu smo priču utkali njen surov život. Njeno neprestano ukazivanje na vlastite mane i kontinuirane negativne misli o sebi, primjer su kronične i pretjerane samokritičnosti, koja može završiti tragično. Može, ali nasreću i ne mora, što ćemo rastumačiti u nastavku teksta…

Koje su životinje najpametnije?

  • 516
    Shares

Jeste li ikad razmišljali o pitanju iz naslova teksta? Odgovor može dati komparativna psihologija – područje koje se bavi ponašanjem i mentalnim procesima životinja kako bi utvrdilo filogenetsku (od grčkoga phylon – pleme + genesis – podrijetlo) povijest, adaptivno značenje i evoluciju mišljenja i ponašanja. Kao što ime ovog područja nalaže, komparativna psihologija često se… Read More »

Crni labud – Čuvar znanosti

  • 232
    Shares

Da vas zamolim da zamislite labuda, vjerojatno biste zamislili pticu dugog vrata snježno bijele boje. Zanemariv broj ljudi bi automatski zamislio crnog labuda. Iako znam da postoji, osobno ga nisam vidio. Upravo taj kontrast između tako učestale pojave bijelog labuda i iznimno rijetke pojave crnog labuda služila je stoljećima kao analogija za opisivanje znanstvene misli.… Read More »

Može li um ubiti tijelo?

  • 828
    Shares

Sandra Matošina Borbaš, univ. spec. prof. psych., autorica teksta Može li vas uvjerenje da ćete umrijeti zapravo i ubiti? Iako bi na ovo pitanje netko kao Fox Mulder odgovorio odmah s „da“, racionalni dio nas zapravo govori „ne“. No, najtočniji odgovor ipak je „ponekad“. Voodoo smrt ili službno nazvana SUNSD (Sudden Unexpected Nocturnal Death), smrt… Read More »

15 minuta – zaštita fizičkog, ali ne i mentalnog zdravlja hospitalizirane djece

  • 949
    Shares

Petnaest minuta za utješiti bolesno, uplašeno i usamljeno dijete? U vrijeme epidemije koronavirusa, djeci i roditeljima treba omogućiti više emotivne podrške, osobito djeci koja borave u bolnicama. Kod nas u Hrvatskoj se događa upravo suprotno. Početkom svibnja, radi loše epidemiološke situacije Ministarstvo zdravstva donijelo je odluku o zabrani boravka roditelja s djecom koja se nalaze… Read More »

Socijalna psihologija 2.0(20) – online dating

  • 330
    Shares

Mi, ljudi, društvena smo bića. Od samih početaka vrste živjeli smo u većim skupinama. Povijest je puna upečatljivih anegdota o prijateljstvima, a partnerski nam se odnosi, barem tako volimo misliti, ne svode na puku reprodukciju i produljenje vrste, nego temelje na ljubavi. I sam je Abraham Maslow uvrstio potrebu za ljubavlju i pripadanjem na treću… Read More »

Obraz političara, emocije i razum – od Tita i Tuđmana preko Kurza do Huića i Pijevac

  • 325
    Shares

Asimetrije emocionalnih izraza lica Asimetrije u izrazima lica nastaju kao posljedica specijalizacije moždanih hemisfera. Budući da je desna polutka mozga više uključena u produkciju i procesiranje facijalnih ekspresija, lijeva strana lica je emocionalno ekspresivnija. To se dobro vidi na licima Zorana Milanovića i Damira Krstičevića. Njihova desna strana lica, koju kontrolira lijeva moždana hemisfera, djeluje… Read More »

Državnička dilema: Pustiti starije da umru ili ubiti ekonomiju – koja odluka je zaista moralnija?

  • 1.3K
    Shares

Hrvatska je svojom reakcijom na širenje koronavirusa postigla zavidne brojke zaraženih i preminulih. Konkretno, do 27.6.2020. godine, u Hrvatskoj je uslijed zaraze koronavirusom preminulo 107 ljudi. U odnosu na ukupnu populaciju, radi se o samo 26 umrlih na milijun stanovnika. Za usporedbu, vrlo blagi švedski odgovor na širenje koronavirusa (zabrana velikih okupljanja, posjeta domova za… Read More »

Debljina kao štit – psihološka pozadina prekomjerne tjelesne težine

  • 3.4K
    Shares

U proteklom se vremenskom razdoblju, uz brojne informacije o mogućim načinima i teorijama nastanka koronavirusa, posljedicama njegove pojave za društvo i gospodarstvo, provukla i informacija o faktorima rizika smrti od COVID-a 19. Molekularni biolog Gordan Lauc istaknuo je po toj temi rezultate velikog britanskog znanstvenog istraživanja, za koje vjeruje da su od općeg interesa te… Read More »

Predizborne ankete: uzorak, pogreška i preciznost mjerenja

  • 145
    Shares

Vrijeme izbora nam se bliži, a njime i silne ankete kojima nas iz dana u dan bombardiraju, a koje prognoziraju pobjedu ovog ili onog kandidata. Kroz sljedeće retke pokušat ću objasniti na koji način se ovakve ankete provode, te još važnije, kako se interpretiraju. Po čemu je predviđanje izbornih rezultata specifično u odnosu na ostale… Read More »

Eksperiment iz stvarnog života: škola na daljinu

  • 489
    Shares

Novi oblik nastave (korona škola, škola na daljinu, online nastava) koji nas je sve „zadesio“ od ožujka 2020. godine uslijed pandemije COVID-19 postavio je niz pitanja, stavio pred djecu, roditelje i učitelje niz nedoumica, a dao vrlo malo odgovora. Činjenica je da uspješnost ovakvog oblika nastave ne možemo znati unaprijed – niti djeca, niti roditelji… Read More »

Psihologija zla: replikacija stanfordskog zatvorskog eksperimenta “in vivo” na 120 tisuća građana

  • 552
    Shares

Uvod u analogiju stanfordskog zatvora i hrvatskih strukovnih komora Stanfordski zatvorski eksperiment posve je neprihvatljiv s etičkog aspekta i danas bi bilo nedopustivo ponoviti nešto slično. No budući da je on već proveden, najbolje što nam sada preostaje je naučiti iz njega čim više. Pisanjem ove analogije, namjera mi je tome i doprinijeti. Čitajući tekst… Read More »

Je li COVID-19 rezultat globalne zavjere i zašto teoretičari zavjera neće pročitati ovaj članak?

Članak u sklopu kojeg Ivana Blašković propituje možemo li bolje od praznovjernih Skinnerovih golubova, nedavno je pokrenuo lavinu komentara i rasprava na facebook stranici Psihološkog proljeća. Teorije zavjera su univerzalne, sveprisutne i same po sebi kompleksne, no unatoč tome nastaju na osnovi vrlo jednostavnih mehanizama, poput iluzornih korelacija. Za više informacija zbog kojih su se na društvenim mrežama lomila koplja, pročitajte tekst!

Funkcija i korisnost zaštitnih maski: više od medicine

Pandemija je dovela do niza promjena, život kojeg znamo postao je opasan. Šire se brojne informacije, svi nas upozoravaju- perite ruke, održavajte razmak, ostanite doma, ostanite odgovorni, nosite maske. No, imamo li od zaštitnih maski zaista zdravstvene ili psihološke koristi? Može li kompenzacija rizika dovesti do povećavanja vjerojatnosti upuštanja u potencijalno opasna ponašanja? O tome za Psihološko proljeće piše Natalia Alaburić.

S pandemijom se pojavila posebna vrsta gađenja, a mjere kontrole rezultirat će kontraefektom

Psiholog Domagoj Švegar, docent na Sveučilištu u Rijeci, danas urednik Psihološkog prostora, razgovarao je s Ivom Lučićem, novinarom Hine, o izolaciji, strahu, moralnom gađenju, gomilanju toaletnog papira i mnogim drugim popratnim fenomenima pandemije te o mjerama kontrole koje provodi Vlada RH. Izdvajamo nekoliko odlomaka iz tog intervjua objavljenog 25. ožujka 2020. godine u mnogim medijima.