Religija i vjera u nadnaravno: virus uma ili njegova temeljna postavka

By | 16-01-2021
  • 109
    Shares

Kao što nam socijalna psihologija već godinama uspješno demonstrira; ljudi su sugestibilni. Ne samo neki ljudi nekada, nego većina ljudi gotovo cijelo vrijeme. Između ostalog ta izrazita sugestibilnost je jedan od razloga zbog kojeg  smo često toliko daleko od onog racionalnog ideala kojemu svi težimo. Uz to i loše procjenjujemo vjerojatnosti, vrednujemo subjektivna iskustva puno… Read More »

Psihologija religioznosti

By | 14-01-2021
  • 108
    Shares

Je li čovjek izvorno dobar ili zao? Koji je smisao života? Dolazi li nakon smrti novi život ili ništavilo? Ima li patnja smisao? Postoji li neki viši cilj koji me nadilazi, a kojem trebam težiti? Na ova pitanja ljudi su kroz povijest pokušavali odgovoriti na različite načine. Riječ je o pitanjima koja ukazuju na čovjekovu… Read More »

Porođajna trauma, PTSP nakon porođaja i pandemija COVID-19

By | 11-01-2021
  • 177
    Shares

Porođajna trauma Porođaj djeteta predstavlja važan životni događaj za cijelu obitelj. Za majku porođaj ima značajan fizički, mentalni, emocionalni, kao i socijalni učinak. Niti jedan drugi događaj ne uključuje bol, emocionalni stres, ranjivost, mogućnost fizičke ozljede, osjetnu promjenu uloge te odgovornost za bespomoćno i ovisno ljudsko biće. Ono što pridonosi snazi ovog događaja za život… Read More »

Psihološka proza: egzistencijalna usamljenost

By | 10-01-2021
  • 448
    Shares

Kako godine prolaze, to mi glavom sve češće prolazi misao da su neki ljudi jednostavno rođeni s tugom u venama. Ona je krv, ona je srž njihova života. Često osjećam sram i krivnju što me usamljenost prati poput sjene čak i kada mi najvažnije osobe u mom životu verbalno i neverbalno iskazuju ljubav. Znam da… Read More »

Tišina: Misliti i osjećati u društvu zasljepljujuće buke

  • 172
    Shares

Kao osoba koja je sva previše: previše misli, previše senzacija, osjećaja, pozabavila sam se istraživanjem tih svojih izraženih karakteristika što me je dovelo do nekih, na našim prostorima, manje poznatih i nedovoljno istraženih tipova ličnosti, a to su: visokosenzitivne i iznimnomisleće osobe. Visoka senzitivnost je nešto s čim sam upoznata posljednjih godina, a termin „iznimnomisleće… Read More »

Tri osobe u tvojoj glavi

By | 06-01-2021
  • 120
    Shares

Ego stanja su glavni koncept transakcijske analize, cjelovite teorije o ljudima, ponašanju i odnosima koje stvaramo unutar sebe i s drugima. To su stanja uma zbog kojih se ponašamo na određeni način i koja nam stoje na raspolaganju za komunikaciju s drugima, sa sobom i za opažanje svega što se događa oko nas. Postoje tri… Read More »

Jesmo li svi jednaki ili postoje jednakiji?

By | 03-01-2021
  • 129
    Shares

Suzbijanje diskriminacije u današnje vrijeme predstavlja jedan od ciljeva koji se sami po sebi podrazumijevaju. Gotovo svaka država nastoji različitim mjerama i reformama utjecati na pojavu diskriminacije. Budući da se susrećemo s toliko načina borbe protiv nje, logično je da su neki od njih kontroverzni. Jedan od njih je i tzv. pozitivna diskriminacija. (Pozitivna) diskriminacija… Read More »

Emocionalna inteligencija

By | 02-01-2021
  • 330
    Shares

Poštovani čitatelji portala Psihološki prostor, izuzetno mi je bilo drago čuti od uredništva Psihološkog prostora da postoji želja o čitanju tekstova na temu emocionalne inteligencije (EI). Razumio sam da su baš mene pozvali, budući da nosim laskavu titulu „prvi čovjek u Hrvata koji se počeo baviti EI“. Tako me je naime davnih dana nazvao moj… Read More »

Selekcijski intervju nije drama, zato nemoj biti glumac

By | 28-12-2020
  • 53
    Shares

Ubaciš li u Google tražilicu “selekcijski intervju” – 20.800 rezultata. “Razgovor za posao” izbacuje 10.400.000 rezultata (osam znamenki, nije tipfeler). Internet je prepun praktičnih i većinom korisnih savjeta kako se najbolje pripremiti i rasturiti na razgovoru za posao. Nakon desetak članaka, kao da si ih pročitao sve. Tema je, naravno, relevantna, te je svima nama… Read More »

Psihologija darivanja – all I want for Christmas is you

By | 21-12-2020
  • 205
    Shares

Prosinac je. Zimsko i božićno doba godine. Vrijeme radosti, ljubavi, opraštanja i pomaganja. Vrijeme u kojemu smo osjetljiviji na potrebe drugih i želimo učiniti nešto dobro, nešto što će usrećiti nekoga. Ogromna količina pozitivne energije i zahvalnosti potiče nas da sve više razmišljamo o darivanju svojih najmilijih, ali i o davanju u dobrotvorne svrhe. Naši… Read More »

Izlazak iz mulja – ovisnost o stimulansima

By | 19-12-2020
  • 410
    Shares

Svi mi bježimo od nečega. Prvi koraci bijega najslađi su dio života. Tako je lijepo nekad pobjeći… No, kada bježiš dugo koliko i ja, zaboraviš kako se boriti. Posljednji koraci bijega najružniji su dio života. I Prolog ”Nema tog godišnjeg kojeg možeš uzeti da se odmoriš od tereta kojeg duša nosi.” – mislila sam dugo… Read More »

Kratki vodič kroz psihoterapijske pravce za autostopere

By | 17-12-2020
  • 910
    Shares

Već dugo vremena htio sam napisati jedan ovakav vodič. Naime, često me prijatelji, poznanici i kolege pitaju što mislim o nekom pravcu terapije ili aktualnoj metodi brige o nevidljivom zdravlju. Ponekad je to u neprikladnim situacijama ili imam za ispričati previše toga što smatram važnim da bih pružio neki jednostavan i brzi odgovor. Prekjučer sam… Read More »

Koliko košta Vaša pažnja?

By | 15-12-2020
  • 221
    Shares

Kako započeti tekst o pažnji na način da vam efikasno privučem pažnju? Još krajem 19. stoljeća, William James je rekao da „Svi znaju što je pažnja.  Kad nam je um usmjeren na određene podražaje na uštrb drugih.“ Iako pažnju možemo usmjeriti na zvuk (što god radili, kad vas netko zazove imenom ćete primijetiti), osjet (obratite… Read More »

Mislim, dakle jesam?

By | 12-12-2020
  • 104
    Shares

Današnje hrvatsko društvo poprilično je polarizirano. Online portali, odnosno rasprave na njima, okruženje su gdje to jako dobro možemo vidjeti. Bez obzira na temu članka ili prirodu vijesti, u komentarima se uvijek nekako razviju prepirke i vrijeđanja s obzirom na pripadnost određenoj stranci, nacionalnost ili vjersko opredjeljenje. Otkako je koronavirusa, imamo i novu podjelu. U… Read More »

Poremećaj hranjenja: poremećaj na vagi kilograma ili emocija?

By | 12-12-2020
  • 260
    Shares

„Sa sedamnaest godina počela sam se izgladnjivati, Mislila sam da je ljubav neka vrsta praznine I barem sam tada razumjela glad koju sam osjećala I nisam ju morala nazivati samoćom.“ Florence Welch, pjevačica benda Florence and the Machine ovim stihovima započinje svoju pjesmu Hunger. Osim što je pjesma odlična (preporučujem da ju poslušate), kroz nju… Read More »

Rana je mjesto gdje svjetlost ulazi u tebe: Posttraumatski rast

  • 349
    Shares

Otkako sam posljednjih godina doživjela neočekivane događaje, na koje sam bila u potpunosti nepripremljena, gdje sam se osjećala bespomoćno i prožeta gubitkom kontrole, razmišljala sam o tome šta je to ustvari trauma. Sve ono što je izvan uobičajenog dometa iskustva osobe i što uključuje oblik gubitka, povrede ili prijetnje povredom, ulazi u definiciju traume. Iskustvo… Read More »

Suicid: Priča iz našeg KRAJa

By | 06-12-2020
  • 215
    Shares

„Nitko. Nitko. Nitko.“ Opet je tu. Uspjela se otrgnuti iz lanaca koje sam joj stavila na ruke i noge. Kako li je samo snažna. Moram priznati da joj zavidim. Stara drvena vrata se sa svakim njenim udarcem izmiču iz svoje prirodne pozicije i pokazuju znakove skorog raspadanja. Hrast koji se nalazio ispred naše kuće dugi… Read More »

Put ka sreći. Postoji li prečac?

By | 02-12-2020
  • 326
    Shares

Kao studenticu, poznanica me pozvala da sudjelujem na susretu jedne  grupe u koju se uključila u tom periodu života. Grupa se okupljala oko učenja jedne vidovnjakinje, strankinje. Moja poznanica je grupu opisala kao “mjesto nevjerojatnih osobnih uvida koji vode ka sreći”. Zainteresirana i otvorena ka novim iskustvima, naravno, pristala sam. Svi putevi ne vode u… Read More »

Sam ili usamljen – pitanje je sad

  • 147
    Shares

Idealna slika za „postati“ na Instagram – sjedim u parku/kafiću/uz bazen/predivno uređenom dnevnom boravku, okružen prijateljima, prekrasno smo obučeni, smijemo se i zabavljamo kao nikad u životu. Brojni su Instagram profili prepuni takvih slika. Koje su, doduše, često namještene, ali izgledaju prekrasno. I to nam dovoljno govori o tome što je „must have“ u socijalnom… Read More »

Sanjao sam noćas da te imam

By | 28-11-2020
  • 397
    Shares

“Još uvijek sanjam da smo zajedno” Jedne sam se noći nepozvana probudila u tvom snu. Zrak je bio ispunjen bezbojnim dimom koji nije imao miris. Vjerojatno sam tako zaključila da ne pripadam stvarnosti na koju sam se toliko navikla. Na stvarnost bez tebe. Nalazila sam se u svom stanu, a ti si stajao nedaleko od… Read More »

Šoping doping – danas terapija, sutra ovisnost

By | 26-11-2020
  • 138
    Shares

“Praznimo police, punimo kolica I osmijeh blista s naših lica. Cijena je niska, totalno sniženje, Ovo je akcija za naše smirenje!” -TBF, 2003 Između takozvanog Crnog petka i Cyber ponedjeljka, dana koji se diljem svijeta obilježavaju peglanjem kartica i mahnitim kupovanjem, smjestio se međunarodni dan bez kupnje. Možda je kozmička slučanjost što se ovi moderni… Read More »

Zašto ga ne ostavi? Psihoterapijski pogled

By | 24-11-2020
  • 227
    Shares

Ovo je jedno od najčešćih pitanja koje si ljudi postavljaju kada saznaju da je neka žena u vezi ili braku s muškarcem koji ju psihički ili fizički zlostavlja. Na prvi pogled, nikome nije jasno zašto žene ostaju s takvim muškarcima, a ako ih i ostave, ubrzo im se vrate ili pronađu nekoga vrlo sličnog njemu.… Read More »

U (ne)zdravom tijelu (ne)zdrav duh?

By | 20-11-2020
  • 354
    Shares

Od malih nogu bila sam zaljubljenik u hranu, i to se vidjelo. Maleno, punašno dijete koje je voljelo „papati“. Ali onda krene pubertet, pa slatko dijete postane debeljuškasto dijete. Nikada nisam bila broj L ili XL, ali sam bila dosta veliki M za jedno dijete. I onda krenu prve ljubavi, ali i puno ruganja zbog… Read More »

Što je muškarac bez brkova?

By | 19-11-2020
  • 274
    Shares

Da ne duljimo, za vas nestrpljive, hajdemo se prvo upoznati s pojmom MOVEMBER. Što je to? Kovanica riječi moustache (brk) i November (studeni) krenula je kao trademark malog pokreta u Australiji. Cilj pokreta bio je, kroz puštanje brkova, podizati svijest o muškom zdravlju i raku prostate te prikupljanje sredstava za programe prevencije i liječenja “muških”… Read More »

Dobiva li rat oružje ili čovjek? Značaj Vukovarske bitke

By | 16-11-2020
  • 283
    Shares

Psihička je pripremljenost vojnika jedan od temeljnih uvjeta djelotvornosti u ratu Ukupna spremnost vojnika za boj ima velik broj sastavnica. Jedna od najčešćih podjela sastavnica spremnosti obuhvaća tvarnu (oružje, streljivo, oprema), tjelesnu (jakost, izdržljivost, oporavljivost nakon većih fizičkih napora) i psihičku (domoljublje, zajedništvo, povjerenje) spremnost. Psihička je sastavnica jedna od najvažnijih, a u mnogim bojevima… Read More »

Psihološka proza: ovisnost o društvenim mrežama

By | 13-11-2020
  • 474
    Shares

Svanulo je predivno jesenje jutro. Nisam ni očekivala da će listopadska jutra biti ovako nadahnjujuća, prošarana sunčevim zrakama koje nježno miluju uvelo lišće na tlu. Maloprije mi se učinilo da čujem cvrkut ptica, ali ponekad ne vjerujem vlastitim ušima. Gledajući s prozora izgleda kao da će ovaj dan biti iznadprosječno topao za ovo razdoblje. Nisam… Read More »

(Ne)prihvaćanje kao proces ozdravljenja: amputacija ekstremiteta

By | 10-11-2020
  • 143
    Shares

Iako se gubitku uda ne pridodaje velika pažnja kao nekim drugim zdravstvenim problemima, ne može se zanemariti utjecaj koji amputacija ima ne samo na osobu, nego i na okolinu. Amputacija se odnosi na (operacijsko) uklanjanje cijelog ili dijela uda zbog fizičke povrede ili bolesti, a koristi se radi zaustavljanja eskalacije već nastale štete, npr. sprječavanje gangrene. Najčešći uzrok kirurškog odstranjivanja dijelova tijela je napredovanje bolesti, no često se izvodi i amputacija zbog traumatične ozljede, koja je teže prihvaćena te može imati tragične posljedice na psihičko stanje osobe. Traumatično iskustvo koje uzrokuje tako strahovitu ozljedu je većinom nepredvidljivo, dok se amputacija zbog napredovanja bolesti može i izbjeći, ako se osoba drži propisanog tretmana. Zašto se ljudi ne drže propisanih terapija? Zašto voze brzo ili u pijanom stanju, čime povećavaju vjerojatnost javljanja traumatičnih nesreća?

Odražava li homofobija prikrivene homoseksualne tendencije ili se radi o nečemu drugom?

By | 06-11-2020
  • 111
    Shares

Tema homofobije u današnje je vrijeme postala aktualnija nego ikad. Neka istraživanja pokazuju da homofobija odražava prikrivene homoseksualne tendencije. No, ne slažu se svi oko takvih nalaza. No, unatoč ovom naslovu, u tekstu koji slijedi ipak se nećemo baviti temom homofobije… Što ljudi u komentarima kažu na ovaj naslov? A što kažu na članak? Mislite… Read More »

Driveri – životni pokretači

By | 04-11-2020
  • 265
    Shares

Driveri su jedan od koncepata transakcijske analize, cjelovite teorije o ljudima, ponašanju i odnosima koje stvaramo unutar sebe i s drugima. Zamisli ih kao nesvjesne pokretače svog života zbog kojih radiš stvari na određeni način (npr. savršeno, brzo, bez emocija). Postoji pet osnovnih drivera: Budi jak, Budi savršen, Zadovolji druge, Trudi se i Požuri. Dok… Read More »

Osobne granice – gdje prestaje drugi a počinjem ja

By | 01-11-2020
  • 504
    Shares

U svakom odnosu postoje obostrana očekivanja, zahtjevi i potrebe. Stoga je normalno da nas odnosi s drugima mogu ispunjavati i usrećivati, ali isto tako i iscrpljivati ili ljutiti. Nadalje, nekima od nas teško je objasniti drugima što žele ili se zauzeti za sebe, dok neki od nas imaju potrebu da uvijek bude po njihovom i teško se prilagođavaju drugima. Ovo su primjeri propusnih i rigidnih osobnih granica.

Svijetla trijada: nije sve tako Mračno

By | 29-10-2020
  • 341
    Shares

Otkad je ideja Mračne trijade (DT, od eng. Dark Triad) razvijena prije 18 godina, zaokupila je pažnju istraživača i fanova pop-psihologije. Čovječanstvu je uručen alat za procjenu koliko je netko, riječima jednog istraživača, šupak. Mračna trijada se sastoji od tri socijalno nepoželjne karakteristike koje se međusobno razlikuju, ali imaju tendenciju u pojedincima se pojavljivati u… Read More »

3D umjetnost: kako iluzije varaju ljudsko oko

By | 22-10-2020
  • 381
    Shares

Vizualne iluzije definiraju se disocijacijom između fizičke stvarnosti i subjektivne percepcije predmeta ili događaja. Kada doživimo takvu iluziju, možemo vidjeti nešto čega nema, ili ne vidjeti nešto što je tamo, ili čak vidjeti nešto drugačije od onoga što je tamo. Kako nastaju crteži koji varaju naše oči i umjetnost pretvaraju u stvarnost, pogledajte u kratkom… Read More »

Zagrljaj u doba Korone

By | 17-10-2020
  • 304
    Shares

Dodir je društveno ljepilo, veže parove, djecu i roditelje, braću i sestre, kolege na poslu. Kao znak empatije i solidarnosti može pozitivno utjecati na odnos liječnika i pacijenta. Značajan je za razvoj povjerenja, suradnje i funkcioniranje grupe. Najrazvijenije je čulo pri rođenju i prethodi jeziku u evoluciji. Kratkim dodirom podlaktice u trajanju od jedne sekunde stranci mogu komunicirati prosocijalne emocije bitne za suradnju unutar grupa – zahvalnost, simpatiju i ljubav.

Zum zum konzumerizam: Marketing usmjeren na djecu

By | 15-10-2020
  • 277
    Shares

Oglašavanje je dio svakodnevnog života, bilo da je to na tržištu rada ili na društvenim mrežama. Pa, iako mislimo da smo kao društvo “otporni” na marketinške trikove, važno je stati i razmisliti o ranjivoj skupini, to jest djeci. Djeca moraju doseći određenu razinu kognitivnog razvoja kako bi prepoznala reklame, a marketinški stručnjaci spretno koriste trikove i tehnike kojima nastoje osigurati da dijete kupi neki proizvod. Pa, iako su te tehnike vrlo suptilne i često uspješne, roditelji mogu pomoći djeci da razviju odgovorno potrošačko ponašanje.

Ne mijenja se čovjek iz odluke, nego iz muke.

  • 331
    Shares

Primarne, sekundarne, ugodne, neugodne, zdrave, nezdrave, pozitivne, negativne… sve su to pridjevi koje koristimo kada opisujemo emocije. Podjela na primarne i sekundarne emocije je jasna – primarne su emocije one koje se javljaju rano u životu, međukulturalno, međurasno i međuspolno su univerzalne – većina ljudi ih osjeća u (otprilike) istim situacijama. Podjela na ugodne i neugodne emocije također je prilično jasna, ali podjela na pozitivne i negativne emocije je nešto teža. Kako bi definirali pozitivnu emociju? Čine li samo ugodne emocije nekakve dobre promjene u nama? Imamo li „koristi“ isključivo od ugodnih emocija?

Osjećaj osobne vrijednosti

By | 09-10-2020
  • 666
    Shares

Identitet je sve ono što osoba o sebi zna da ona jeste, odnosno svijest o tome kakvo jeste, a kakvo nije nečije Ja. Osnova identiteta je slika o sebi – ono što osoba misli o sebi. Za dobru kvalitetu života važno je da osoba ima realističnu sliku o sebi. To bi bila „sredina kontinuuma“ na čijem je jednom kraju obezvrjeđivanje (iskrivljenje stvarnosti u negativnom pravcu), a na drugom precjenjivanje (iskrivljenje stvarnosti u pozitivnom pravcu). Pozicija „Ja ne vrijedim“ patološka je slika o sebi koja se izražava kroz različite oblike autodestruktivnih ponašanja, a prate ju emocije samoprezira, samomržnje, kronični stid, depresivnost i kronična anksioznost.

„Svima milenijalci idu na živce, sve dok WORD ne treba pretvoriti u PDF?“ Pogled na generacijske razlike

By | 06-10-2020
  • 339
    Shares

Sve češće u radnom, obiteljskom i virtualnom svijetu čujemo rečenice poput „ovi milenijalci ne ostavljaju mobitel ni u kupaonici“, ili „mama, ti ne razumiješ da se naljepnice više ne šalju dok se dopisuješ“, ili „ne nalazim zajednički jezik s mlađom ekipom na poslu“. Zapadnjačka ideja generacijskog jaza polako se, najviše putem društvenih mreža, ušuljala u… Read More »

Svi smo mi, i nitko nije, normalan

By | 03-10-2020
  • 150
    Shares

Živimo u novom normalnom. Prečesto u zadnje vrijeme slušamo o novom i starom normalnom. Pa kad smo već na temi, razmislimo na sekundu što znači pojam normalnog. Taj pridjev često koristimo kad opisujemo osobe, pojave, vremena, situacije i mjesta. Rijetko ćemo tražiti sugovornika pojašnjenje na što točno misli kad kaže da netko/nešto (ni)je normalno. Uglavnom… Read More »

Život ispod aurore borealis: Raj na Zemlji u kojem mrak dotiče psihu

By | 29-09-2020
  • 3.9K
    Shares

Polarna svjetlost (aurora borealis) je fenomen koji se na nebu javlja svake ili gotovo svake noći. Najbolje je vidljiva iz najsjevernijih zemalja svijeta poput Švedske, Norveške, Islanda, Finske, Kanade, Rusije i SAD-a (Aljaske). Ponekad traje svega nekoliko minuta, ponekad cijelu noć, a najizraženija je tijekom zimskih mjeseci, kada sjeverom Zemlje vlada polarna noć.

Zatvorenikova dilema – priča o povjerenju i suradnji

By | 26-09-2020
  • 73
    Shares

Stojite u prostoriji i gledate ispred sebe. Trebate pasti na leđa tako da vas osoba koja stoji iza uhvati u naručje. Koliko postoji osoba kojima vjerujete dovoljno da biste opušteno pali? Kome biste sve dali da vozi vaš auto? Povjerenje je jedan od temelja svakog odnosa, kažu mnogi. U poslovnom nas okruženju svakodnevno bombardiraju informacijama… Read More »

Organizacija – nešto ili netko?

By | 20-09-2020
  • 115
    Shares

Moj telekom operater me stalno gnjavi s nekim promocijama. Proizvođaču piva je zaista stalo do okoliša. Onaj trgovački lanac se previše trudi biti otkačen, a proizvođač hrane brine jedino o zaradi. Organizacije različitih vrsta često nazivamo prijateljskima, pohlepnima, inteligentnima, otmjenima, nemarnima, dosadnima, brižljivima, nesposobnima… Iz njihovog “ponašanja” tumačimo osobine, namjere i sposobnosti. Identificiramo se s… Read More »

Može li voda postati sredstvo prevencije suicida?

By | 17-09-2020
  • 129
    Shares

Podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju kako godišnje gotovo 800.000 ljudi počini samoubojstvo – svakih 40 sekundi jedna si osoba oduzme život. Ova problematika posebno je bitna kod mladih, kod kojih je samoubojstvo drugi vodeći uzrok smrti. Uz to, posebno su mu podložni oni s problemima mentalnog zdravlja, primarno poremećajima raspoloženja, kao što su depresija ili… Read More »

Hoće li „NE“ ikad postati „NE“!?

  • 837
    Shares

Smatramo da je iznimno važno osobama koje su preživjele seksualno nasilje pružiti mogućnost da se njihov glas i priča čuju, ali upozoravamo da prvi dio ovog teksta može biti okidač emocija za osobe koje su imale slično iskustvo. Priča o stvarnom životu, o jednom seksualnom nasilju, jednom među stotinama prožima ovaj tekst. Sve ružne stvari seksualnog nasilja detaljno su opisane u priči jedne djevojke…

Ljubav i seks ili Ljubav vs. seks?

By | 08-09-2020
  • 105
    Shares

Klinička su zapažanja pokazala da je otprilike dvije trećine psihopatoloških pojava kod mladih i mlađih odraslih izravna ili neizravna posljedica ljubavnog stresa ili ljubavne traume. Stoga je vrlo važna primarna prevencija nepotrebne ljudske patnje koja proizlazi iz pogrešnih uvjerenja, odnosno zabluda o ljubavi. Ljubav se nalazi u samoj jezgri naše civilizacije, a kao ideja i… Read More »

Psihodelici – budućnost psihoterapije?

By | 06-09-2020
  • 325
    Shares

”Ležao sam u krevetu, a kraj mene su cijelo vrijeme bila dva terapeuta. Droga mi je pomogla ukloniti strah od suočavanja s traumatskim sjećanjima. Kad je strah nestao, nisam mogao prestati pričati o svim svojim iskustvima i spoznajama.”  – Nicolas Nicolas Blackston je ratni veteran koji je godinama patio od posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP-a) otpornog… Read More »

Čovjek od krvi i stresa

By | 02-09-2020
  • 250
    Shares

„Pod stresom sam“, „To ti je od stresa“, Situacija je stresna“… rečenice su koje se izgovore ogroman broj puta dnevno. Stres je danas postao univerzalan odgovor za sve probleme – teškoće spavanja, anksioznost, pretjerano jedenje ili pretjerano gladovanje, loše odnose, loš radni učinak. Ako je panacea univerzalan lijek za sve, tada je stres univerzalni početak… Read More »

Efektivni altruizam: moral nadograđen inteligencijom

By | 31-08-2020
  • 196
    Shares

Što osobu čini moralnom? Moral je pojam koji je notorno teško definirati. Kako bih izbjegao tu semantičku zamku, evo mali misaoni eksperiment: Zamislite svijet u kojem je u svakoj kući instalirana Magična kutija. Funkcionira ovako: Stavite novac u Kutiju Kažete joj kome želite pomoći Kutija po vašim naputcima uloži vaš novac u najrelevantniju dobrotvornu organizaciju… Read More »

Tko je pobjednik – ja ili “ja”?

  • 728
    Shares

Prikazom kritičara, razbojnika, nevinoga i drugih unutarnjih misli jedne stvarne djevojke, u ovu smo priču utkali njen surov život. Njeno neprestano ukazivanje na vlastite mane i kontinuirane negativne misli o sebi, primjer su kronične i pretjerane samokritičnosti, koja može završiti tragično. Može, ali nasreću i ne mora, što ćemo rastumačiti u nastavku teksta…

Igrifikacija: Jesi li i ti gamer?

By | 16-08-2020
  • 411
    Shares

Zamisli da trčiš i odjednom čuješ zombije, bi li potrčao brže? A da uz račun za struju dobiješ rang listu potrošnje tvog kvarta i susjednih, bi li trošio manje? Ako za vožnju ispod ograničenja ulaziš u lutriju koja se financira prometnim prekršajima, bi li vozio sporije? Da igranje nije nešto što je isključivo zabava za… Read More »

Koje su životinje najpametnije?

By | 29-07-2020
  • 516
    Shares

Jeste li ikad razmišljali o pitanju iz naslova teksta? Odgovor može dati komparativna psihologija – područje koje se bavi ponašanjem i mentalnim procesima životinja kako bi utvrdilo filogenetsku (od grčkoga phylon – pleme + genesis – podrijetlo) povijest, adaptivno značenje i evoluciju mišljenja i ponašanja. Kao što ime ovog područja nalaže, komparativna psihologija često se… Read More »

Crni labud – Čuvar znanosti

By | 25-07-2020
  • 232
    Shares

Da vas zamolim da zamislite labuda, vjerojatno biste zamislili pticu dugog vrata snježno bijele boje. Zanemariv broj ljudi bi automatski zamislio crnog labuda. Iako znam da postoji, osobno ga nisam vidio. Upravo taj kontrast između tako učestale pojave bijelog labuda i iznimno rijetke pojave crnog labuda služila je stoljećima kao analogija za opisivanje znanstvene misli.… Read More »

Može li um ubiti tijelo?

By | 15-07-2020
  • 828
    Shares

Sandra Matošina Borbaš, univ. spec. prof. psych., autorica teksta Može li vas uvjerenje da ćete umrijeti zapravo i ubiti? Iako bi na ovo pitanje netko kao Fox Mulder odgovorio odmah s „da“, racionalni dio nas zapravo govori „ne“. No, najtočniji odgovor ipak je „ponekad“. Voodoo smrt ili službno nazvana SUNSD (Sudden Unexpected Nocturnal Death), smrt… Read More »

15 minuta – zaštita fizičkog, ali ne i mentalnog zdravlja hospitalizirane djece

By | 10-07-2020
  • 949
    Shares

Petnaest minuta za utješiti bolesno, uplašeno i usamljeno dijete? U vrijeme epidemije koronavirusa, djeci i roditeljima treba omogućiti više emotivne podrške, osobito djeci koja borave u bolnicama. Kod nas u Hrvatskoj se događa upravo suprotno. Početkom svibnja, radi loše epidemiološke situacije Ministarstvo zdravstva donijelo je odluku o zabrani boravka roditelja s djecom koja se nalaze… Read More »

Socijalna psihologija 2.0(20) – online dating

By | 07-07-2020
  • 330
    Shares

Mi, ljudi, društvena smo bića. Od samih početaka vrste živjeli smo u većim skupinama. Povijest je puna upečatljivih anegdota o prijateljstvima, a partnerski nam se odnosi, barem tako volimo misliti, ne svode na puku reprodukciju i produljenje vrste, nego temelje na ljubavi. I sam je Abraham Maslow uvrstio potrebu za ljubavlju i pripadanjem na treću… Read More »

Obraz političara, emocije i razum – od Tita i Tuđmana preko Kurza do Huića i Pijevac

By | 03-07-2020
  • 325
    Shares

Asimetrije emocionalnih izraza lica Asimetrije u izrazima lica nastaju kao posljedica specijalizacije moždanih hemisfera. Budući da je desna polutka mozga više uključena u produkciju i procesiranje facijalnih ekspresija, lijeva strana lica je emocionalno ekspresivnija. To se dobro vidi na licima Zorana Milanovića i Damira Krstičevića. Njihova desna strana lica, koju kontrolira lijeva moždana hemisfera, djeluje… Read More »

Državnička dilema: Pustiti starije da umru ili ubiti ekonomiju – koja odluka je zaista moralnija?

By | 29-06-2020
  • 1.3K
    Shares

Hrvatska je svojom reakcijom na širenje koronavirusa postigla zavidne brojke zaraženih i preminulih. Konkretno, do 27.6.2020. godine, u Hrvatskoj je uslijed zaraze koronavirusom preminulo 107 ljudi. U odnosu na ukupnu populaciju, radi se o samo 26 umrlih na milijun stanovnika. Za usporedbu, vrlo blagi švedski odgovor na širenje koronavirusa (zabrana velikih okupljanja, posjeta domova za… Read More »

Debljina kao štit – psihološka pozadina prekomjerne tjelesne težine

By | 26-06-2020
  • 3.4K
    Shares

Osoba koja se prejeda (može, ali i ne mora biti ekstremno povišene tjelesne težine) bez sumnje ne odgovara na potrebe zdravog i funkcionalnog tijela nego na psihološke potrebe. Dakle, postoje „gladi“, koje neki ljudi bezuspješno pokušavaju zatomiti hranom, a koje je potrebno zadovoljiti kako bi se očuvao zdrav um, a prema tome i zdravo tijelo. To su, kako smatra kanadski psihijatar Eric Berne: glad za podražajima, glad za priznanjem (pažnjom), glad za kontaktom, glad za strukturom, glad za seksom, glad za novim doživljajima i glad za moći (u ovom se kontekstu moć definira kao osjećaj sposobnosti osobe da kontrolira događaje u svom životu i upravlja njima).

Predizborne ankete: uzorak, pogreška i preciznost mjerenja

By | 18-06-2020
  • 145
    Shares

Vrijeme izbora nam se bliži, a njime i silne ankete kojima nas iz dana u dan bombardiraju, a koje prognoziraju pobjedu ovog ili onog kandidata. Kroz sljedeće retke pokušat ću objasniti na koji način se ovakve ankete provode, te još važnije, kako se interpretiraju. Po čemu je predviđanje izbornih rezultata specifično u odnosu na ostale… Read More »

Eksperiment iz stvarnog života: škola na daljinu

By | 10-06-2020
  • 489
    Shares

Novi oblik nastave (korona škola, škola na daljinu, online nastava) koji nas je sve „zadesio“ od ožujka 2020. godine uslijed pandemije COVID-19 postavio je niz pitanja, stavio pred djecu, roditelje i učitelje niz nedoumica, a dao vrlo malo odgovora. Činjenica je da uspješnost ovakvog oblika nastave ne možemo znati unaprijed – niti djeca, niti roditelji… Read More »

Psihologija zla: replikacija stanfordskog zatvorskog eksperimenta “in vivo” na 120 tisuća građana

By | 06-06-2020
  • 552
    Shares

Uvod u analogiju stanfordskog zatvora i hrvatskih strukovnih komora Stanfordski zatvorski eksperiment posve je neprihvatljiv s etičkog aspekta i danas bi bilo nedopustivo ponoviti nešto slično. No budući da je on već proveden, najbolje što nam sada preostaje je naučiti iz njega čim više. Pisanjem ove analogije, namjera mi je tome i doprinijeti. Čitajući tekst… Read More »

Je li COVID-19 rezultat globalne zavjere i zašto teoretičari zavjera neće pročitati ovaj članak?

By | 24-05-2020

Članak u sklopu kojeg Ivana Blašković propituje možemo li bolje od praznovjernih Skinnerovih golubova, nedavno je pokrenuo lavinu komentara i rasprava na facebook stranici Psihološkog proljeća. Teorije zavjera su univerzalne, sveprisutne i same po sebi kompleksne, no unatoč tome nastaju na osnovi vrlo jednostavnih mehanizama, poput iluzornih korelacija. Za više informacija zbog kojih su se na društvenim mrežama lomila koplja, pročitajte tekst!

Funkcija i korisnost zaštitnih maski: više od medicine

By | 24-05-2020

Pandemija je dovela do niza promjena, život kojeg znamo postao je opasan. Šire se brojne informacije, svi nas upozoravaju- perite ruke, održavajte razmak, ostanite doma, ostanite odgovorni, nosite maske. No, imamo li od zaštitnih maski zaista zdravstvene ili psihološke koristi? Može li kompenzacija rizika dovesti do povećavanja vjerojatnosti upuštanja u potencijalno opasna ponašanja? O tome za Psihološko proljeće piše Natalia Alaburić.

S pandemijom se pojavila posebna vrsta gađenja, a mjere kontrole rezultirat će kontraefektom

By | 24-05-2020
  • 2
    Shares

Psiholog Domagoj Švegar, docent na Sveučilištu u Rijeci, danas urednik Psihološkog prostora, razgovarao je s Ivom Lučićem, novinarom Hine, o izolaciji, strahu, moralnom gađenju, gomilanju toaletnog papira i mnogim drugim popratnim fenomenima pandemije te o mjerama kontrole koje provodi Vlada RH. Izdvajamo nekoliko odlomaka iz tog intervjua objavljenog 25. ožujka 2020. godine u mnogim medijima.