U moru vijesti koje su u zadnje vrijeme izrazito loše, krajem lipnja se pojavila jedna dobra: Kralj rock’n’rolla vratio se na pozornicu. Ovaj put vratio se na bis i to u obliku vizualno bogatog, glazbeno dobro osmišljenog biografskog filma pod palicom redatelja Baza Luhrmanna (poznatog po uspješnicama ”Romeo i Julija”, ”Moulin Rouge” i ”Veliki Gatsby”). Nakon velike premijere na Canneskom festivalu u svibnju, koja je završila s dvanaestominutnim pljeskom filmskoj ekipi, film je u kino distribuciji privukao velik interes javnosti diljem svijeta. Društvene mreže počele su se puniti oduševljenim dojmovima fanova Elvisa Presleya, ali i svih ostalih željnih kvalitetnih biografskih filmova. Najviše hvalospjeva za izvedbu otišlo je mladom glumcu Austinu Butleru koji je utjelovio Elvisa kao i Tomu Hanksu za portret Elvisovog menadžera Toma Colonela Parkera. Film je toliko uronjen u kaleidoskop scena i glazbe iz različitih razdoblja Elvisovog života da ga je potrebno nekoliko puta pogledati kako bi se mogao doživjeti u potpunosti. Ideja da se Kralj vrati, ovaj put je grandiozno i veličanstveno završila na filmskom platnu.
Ipak, film o Elvisu nije obična biografija puna činjenica i vremenskog slijeda događaja. On nam otkriva stvarnu osobu koja je krvava ispod kože kao i bilo tko od nas. Možda u tome leži tajna popularnosti ovog filma koji po zaradi trenutno drži drugo mjesto svih dosad objavljenih biografskih filmova. Elvisov život obilježila je velika trauma već po samom rođenju: izgubio je brata blizanca, što je uzrokovalo jako prisan odnos s majkom Gladys. U filmu ona bolno anksiozno prati svaki njegov korak te pronalazi utjehu u alkoholu kako bi se što lakše nosila s njegovom odsutnošću. Upravo tu vezu koja je naprasno prekinuta majčinom smrću, iskorištava njegov menadžer kako bi pridobio povjerenje mladog i povrijeđenog Elvisa i ubacio ga u svijet šoubiza. A u svijetu šoubiza nema mjesta za drugu priliku. Tako između prvih nastupa i turneja po SAD-u, otkrivamo emotivnog Elvisa iza pozornice: onog koji želi zaštititi najmilije, udovoljiti im, pružiti im sve ono što požele. Onog koji je rastrgan između javljanja telefonom majci i rastuće popularnosti i pritiska slave. Onog koji nesigurno zna što želi, ali je uhvaćen u ralje menadžera Parkera koji gleda kako bi što više zaradio i udovoljio širokoj publici. Onog koji se maksimalno daje svojoj publici. Činjenica da je Elvis došao iz siromašne bjelačke obitelji s juga SAD-a te da je svojim plesnim pokretima i karizmom privukao svjetla reflektora na sebe, nosila je određene posljedice po njegovo mentalno zdravlje. Misao da nije dovoljno dobar, da nema dovoljno uspješnu karijeru, da ne ostavlja ništa za sobom i da ga nitko neće pamtiti provlači se kroz cijeli film. Usprkos svoj podršci koji je dobivao od supruge i oca, Elvis pristaje na ”ugovor s vragom” koji mu uništava zdravlje. Sve veća popularnost zahtijevala je da ima više energije, za koju se počeo brinuti stanoviti dr. Nick. Time je njegova ovisnost o drogama i lijekovima protiv bolova postala stvarnost koja ga je ubacila u kovitlac poroka. Narušeno psihičko zdravlje vodilo i narušenom fizičkom stanju, toliko da je nemoguće povjerovati da je u trenutku smrti imao samo 42 godine.
Film ostavlja jak dojam na gledatelja jer unaprijed zna kako će radnja završiti, ali ne i na koji način. Emotivna radnja i snažna glazba doslovno usisavaju u film i pretapaju likove da je u jednom trenutku teško razlikovati Austina Butlera od pravog Elvisa. Scene su ”podebljane” mnoštvom izvornih snimki te praćene emotivnim izvedbama Elvisovih hitova u visokoj produkciji s nekim od danas najpopularnijih zvijezda i producenata. Iza odjavne špice ipak ostaje tuga jer sve je moglo biti drugačije, ali nije. Vrtlog slave i pritiska, osobnih interesa menadžerske mašinerije i želje za što većom zaradom, dovele su Elvisa do zida da ne uvidi koliki je utjecaj ostavio na kulturu i glazbu 20. stoljeća. Iza njega ipak ostaje obitelj koja čuva njegovo nasljeđe već 45 godina, a ovaj film, s njihovim ”blagoslovom” nastavit će to i dalje. Ovo nije još jedan biografski film. Ovo je Film i obavezna glazbena lektira za sve buduće generacije.
Autori Psihološkog prostora koji preporučuju članak: doc. dr. sc. Domagoj Švegar i Hana Mehonjić, mag. psych.