Holiday blues: zvončići ne zvone za sve isto

Hej…decembar je! Mjesec radosti, darivanja i praznika. Mjesec kada sve oko tebe svjetluca i šljašti. Svijet očekuje i da ti svjetlucaš i šljaštiš, ali ti se baš ne da, zar ne? Ti osjećaš sve osim praznične euforije i ushićenja. Za neke od nas praznici su najradosniji događaj u godini, a za druge samo mrvice bespomoćnosti, osjećaja usamljenosti, tuge i razočaranja. Tada nas praznici samo još više izoluju od svijeta koji nas okružuje. Često nas podsjećaju na neprijatne događaje iz prošlosti, na neostvarene ambicije, na samoću i žal. Zamislite osobe koje se ne raduju praznicima! Te osobe su tu, oko nas, nevidljive i sakrivene. 

Šta je holiday blues?

Holiday blues predstavlja skup osjećanja koji se pojavljuju uoči i tokom prazničnih dana. Najizraženiji su anksioznost i depresivnost, ali i osjećaj usamljenosti, tuge i bezvoljnosti. To su oni dani koje biste najradije prespavali. Težite da se izolujete od drugih i da izbjegnete bilo kakva slavlja i okupljanja, koja vas pozivaju na osjećaj da sa vama nešto nije u redu. Čini vam se da se svi oko vas osjećaju ,,dobro“ a da je jedino vama ,,loše“ što vam dodatno može stvoriti i osjećaj krivice. Iz imperativa da sve, ali baš sve mora biti dobro i da je pozitivna energija važna, osoba može još intenzivnije doživjeti već spomenuta osjećanja. Iako prolazan, holiday blues ne treba zanemarivati, jer to može dovesti do ozbiljnijih poteškoća u funkcionisanju. 

Kako se manifestuje praznična depresija?

Prvi nagovještaji se mogu pojaviti čak i u novembru, kada obično i počinje praznična euforija. Prvo se mogu pojaviti promjene u raspoloženju, za koje osoba ne može naći valjani razlog. Uznemirenost, pojačan stres i zabrinutost. Gubitak volje za svakodnevne aktivnosti. Odbijanje i izbjegavanje zajedničkih druženja i sve češće ostajanje kod kuće. Osoba se polako izoluje i već tada primjećuje da su nastupile neke promjene. Pritisak i očekivanja okoline rastu sve više, a tako raste i razdražljivost i osjećaj savladanosti i bespomoćnosti. Odjednom sve postaje tako teško, tako dosadno i bez ikakvog smisla. Dolazi do promjena u spavanju i ishrani. Neki se ljudi baš u tom periodu suočavaju sa nesanicom, dok drugi imaju potrebu da što više spavaju, ali se i posle dužeg spavanja bude umorni i bezvoljni. Kako se praznici približavaju, anksioznost i depresivnost postaju očigledniji, osjećaj usamljenosti intenzivniji iako smo okruženi ljudima. Svakako biti sam i biti usamljen nije isto. Samoću često biramo kako bismo se odmorili, uzeli kratki predah, konsolidovali svoje misli i emocije, dok sa druge strane osjećaj usamljenosti predstavlja emocionalni odgovor na opaženu izolovanost od drugih. 

Koji su uzroci praznične depresije?

Kraj godine je za mnoge ujedno i najstresniji period u godini, bilo u poslovnom ili privatnom životu. Kraj godine obilježava i završetak započetih obaveza, sumiranje učinjenog tokom godine, podsjećanje na novogodišnje ciljeve i sl. Porodica, prijatelji, poslodavac i drugi ljudi kojima smo okruženi imaju od nas određena očekivanja, koja često ne možemo da ispunimo. Kada na to dodamo upoređivanje s drugima, koji su prema našem mišljenju uspješniji i mnogo više ostvarili u godini koja je na izmaku, često osjećamo stid jer neke stvari nismo odradili i završili onako kako su drugi očekivali od nas. Prekidi emocionalnih veza, odvojenost od porodice i prijatelja takođe predstavljaju samo još jedan razlog za pojavu ovakvih osjećanja uoči praznika. Gubitak bliske osobe, gubitak posla ili problemi sa zdravljem su visoko na listi okidača za prazničnu depresiju. Pogotovo ukoliko se gubitak dogodio uoči ili tokom praznika u prošlosti, pa sva ta praznična atmosfera samo podsjeća na gubitak i bol usljed tog gubitka.

Ko su osjetljive grupe?

Posebno su osjetljive osobe s iskustvom gubitka i osobe koje su i prije praznika patile od nekih simptoma iz spektra mentalnih poremećaja, kao i osobe koje su daleko od svojih kuća i najbližih. To su obično studenti koji studiraju u inostrantsvu ili osobe koje su na radnom zadatku, odvojene od svojih domova. Takođe, osobe koje žive u lošim materijalnim uslovima ili se suočavaju sa određenom životnom kriznom stuacijom sklone su ispoljavaju nekih od simptoma holiday blues-a. Iako su ovo najranjivije grupe ljudi, praznična depresija može da se dogodi svima, u određenim uslovima.

Kako pomoći sebi?

Što prije steknemo uvid u to šta nam se dešava i takvo stanje prepoznamo kao prazničnu depresiju, lakše ćemo moći pomoći sebi. Intenzitet simptoma varira od osobe do osobe, pa će se neko suočiti sa blagim simptomima, a kod drugih će oni biti izraženiji. Najbolja pomoć i novogodišnji poklon koji možete sebi priuštiti jeste odlazak na psihoterapiju, iako vam se čini kako je to skupo ulaganje, to je zapravo najbolji izraz nježnosti i pažnje koji sebi možete dati. Naučite da razumijete i prihvatate sebe, sa svim tim širokim spektrom emocija i svim tim ponašanjima, koji vam se u tim trenucima čine netipičnim. Nije cilj izgledati kao da smo dobro, cilj je biti dobro sa samim sobom i u svom tijelu.

Autori Psihološkog prostora koji preporučuju članak: doc. dr. sc. Domagoj Švegar, Hana Mehonjić, mag. psych. i Barbara Paušak, mag. psych.

Članak možete prokomentirati na našoj FB stranici:

https://www.facebook.com/psiholoski.prostor/posts/438156794570060