Izazovi rada od kuće: gdje je granica između privatnog i poslovnog?

By | 29-03-2021
  • 71
    Shares
Iva Jakšić, mag. psych., autorica teksta

Zvoni budilica, 7:45h je. Ustajem se, uključujem laptop, perem zube i kuham kavu. Raspored ovih radnji je svaki dan drugačiji. Ponekad upalim laptop prije nego što se uopće ustanem iz kreveta.

Jedva gledam. Otvaram Google Calendar, sastanak je za pola sata. Obući ću košulju. Zapravo, neću, vidim da nije sastanak s klijentima, već naš interni. Može duksa. Soba mi je neuredna, ali Zoom pozadina s Havaja rješava stvar. Možda ipak Fiji, jer planine su fora.

Podne je, još sam u pidžami. Zaboravio sam napisati sažetak sastanka, pažnju mi je odvukao mačak Jure koji se baš usred sastanka odlučio popeti na ormar. Kolege su imale razumijevanja i s oduševljenjem su mahale Juri i davale mu komplimente. Jure im nije uzvratio.

15 je sati, ne znam koliko sam vremena odradio. Imam još 2 velika zadatka za dovršiti, ali nije neka žurba. Stignem do kraja tjedna. Gladan sam, možda je vrijeme za ručak?

19 je sati, nema smisla uopće truditi se izaći iz pidžame. Nisam još gotov sa zadnjim projektom. Stignem.

21 je sat. Dan je bio naporan i dobro bi mi došlo jedno pivo. Kafići ne rade, prijatelji me zovu na Zoom pivo, ali niti imam pivo, niti imam oči koje mogu podnijeti još Zoom-a. Gasim laptop s nedovršenim projektom. Buljim u zid jer mi to odmara oči. Ipak, palim laptop jer Breaking Bad ne mogu gledati na zidu sobe. Oči, izdržite.

23 sata su. Možda je vrijeme za novu pidžamu?

Kod kuće je najb…gore

Rad od kuće dugo vremena smatrao se povlasticom. Mogućnost da se barem pokoji radni dan u tjednu odradi iz udobnosti svog doma može svakome dobro doći. Bez gubljenja vremena u gužvi ili hvatanja javnog prijevoza usred nepovoljnog vremena, ostanak u kućnim papučama, dok se mačak Jure mota oko nogu, ne zvuči uopće loše. Neke od prednosti koje se često navode za rad od kuće su postizanje kvalitetnijeg balansa između privatnog i poslovnog života, smanjenje umora i poboljšanje radne produktivnosti.

No, kada „working remote“ postane svakodnevica i uobičajen način rada, neki izazovi dolaze više do izražaja. Privatni i poslovni život kao da se stope u jedno i teško je postaviti granicu između njih, što se može odraziti na fizičko i mentalno zdravlje. U vrijeme kada bi se spremali za put na posao, zaposlenici počinju već raditi, zbog čega ponekad radni dan traje duže nego što bi trajao u uredu. Također, način komunikacije i socijalizacije koji je postojao u uredskom okruženju značajno se promijenio.

Rad od kuće može utjecati na odnos nadređenih prema zaposlenicima, s obzirom da nadređeni više nisu u mogućnosti fizički nadgledati zaposlenike. Prema jednom američkom istraživanju provedenom tijekom pandemije na 215 menadžera, 40% ih je izjavilo da se ne pouzdaju u vlastite sposobnosti upravljanja i koordiniranja zaposlenika na daljinu. Također, sličan postotak (38%) vjeruje da su zaposlenici manje efikasni kada rade od kuće. Nepovjerenje prema zaposlenicima može dovesti do pojačanog nadzora, na način da se očekuje od zaposlenika da odmah odgovaraju na mailove te da budu dostupni i van radnog vremena.

Što kažu istraživanja u Hrvatskoj?

Prema istraživanju portala MojPosao provedenog na oko 900 zaposlenika za vrijeme pandemije, dvije trećine građana u RH radilo je od kuće, od čega 1/5 zbog prirode posla nije mogla raditi od kuće, dok je 9% zaposlenika izjavilo da im poslodavac nije omogućio rad od kuće, iako su za to postojali uvjeti. Među građanima koji trenutno rade od kuće, polovica (49%) je izjavila kako prije epidemije nisu imali opciju rada od kuće.

Nadalje, polovica ispitanika je izvijestila da zbog manje ometanja i jednostavnije organizacije vremena su učinkovitiji i efikasniji pri radu od kuće. Spolne razlike nisu nađene, odnosno i žene i muškarci su izjavili da su produktivniji nego što su bili u uredu. Kao neki od glavnih benefita rada od kuće navode se radna fleksibilnost, veća ležernost i udobnost te lakše balansiranje između privatnog i poslovnog života. Kao izazovi rada od kuće navode se smanjena komunikaciju licem u lice s kolegama, viša razinu ometanja pri radu s obzirom na prisutnost ukućana te neki operativni zadaci koje je teško rješavati od kuće. Faktor koji se ističe kao najveća prepreka kod rada od doma je manjak samodiscipline.

I nadređenima je potrebna pomoć

Istraživanje Katedre za psihologiju rada provedeno na 555 radnika, upućuje da je samo 15% zaposlenika radilo u potpunosti od kuće za vrijeme najstrožih mjera. Njihovi nalazi se razlikuju od ranije spomenutih zbog drugačijeg uzorka ispitanika. Naime, postotak zaposlenika koji rade od kuće se razlikuje ovisno o njihovom stupnju obrazovanja. Uzevši to u obzir, u ovom istraživanju, ¾ srednje i niže obrazovanih zaposlenika je ostalo raditi na svom radnom mjestu, dok je gotovo polovica visoko obrazovanih zaposlenika radila od kuće većinu vremena, a trećina čitavo vrijeme.

Zaposlenici koji nisu imali prethodno iskustvo rada od kuće su se teže prilagodili ovakvom obliku rada, pokazuje istraživanje koje je provela Creativa. 43% ispitanika je izjavilo da im je teže održati timski duh i pozitivnu atmosferu kod kuće zbog manjka socijalnih interakcija. U istom istraživanju 65% voditelja smatra da jednako uspješno delegiraju zadatke neovisno o tome gdje rade, dok neki (43,9%) ističu da bi im trebala pomoć oko motiviranja zaposlenika kao i kod upravljanja odnosima (39%) dok rade od kuće.

Što sve utječe na dobrobit zaposlenika?

Mnogi faktori utječu na zdravlje i dobrobit zaposlenika pri radu od kuće, poput definiranosti radnog vremena i količine podrške koju organizacije pružaju svojim zaposlenicima, kao i socijalne podrške od kolega i podrške značajnih drugih izvan organizacije. Percipirana organizacijska podrška  odnosi se na stupanj u kojem zaposlenici vjeruju da organizacija cijeni njihov doprinos i vodi računa o dobrobiti zaposlenika. Organizacijska podrška uključuje očekivanja, resurse i zahtjeve posla, kao i socijalnu podršku.

 Sardeshmukh i suradnici  ispitivali su učinke organizacijske podrške (putem radnih resursa i zahtjeva) i utvrdili povezanost rada od kuće i manjeg vremenskog pritiska, sukoba uloga i autonomije, što je rezultiralo manjom iscrpljenošću zaposlenika. Podrška i komunikacija s kolegama također su važni za psihološku dobrobit. Prema studiji Bentleya i sur. (2016) organizacijska socijalna podrška (koja uključuje percipiranu podršku nadređenih i kolega) pozitivno utječe na zadovoljstvo poslom i negativno je povezana s psihološkim naprezanjem kod rada od kuće. Također, što je viša razina organizacijske socijalne podrške to je manji osjećaj socijalne izoliranosti kod zaposlenika. 

Podrška je važna

Prema Grantu i suradnicima. oni koji rade svakodnevno od kuće, a imaju nižu socijalnu podršku svojih kolega, osjećaju višu razinu emocionalne iscrpljenosti i kognitivnog stresa. Također, pojedinačne karakteristike ličnosti, odnosno viša razina otvorenosti prema iskustvima, niža razina ruminacije i viša razina socijalne povezanosti moderiraju odnos rada od kuće i pozitivnih ishoda na dobrobit. Socijalna povezanost i podrška koje zaposlenici dobivaju kroz odnose izvan posla (obitelj i prijatelji) smanjuje negativne učinke rada od kuće na dobrobit zaposlenika.

Važan je utjecaj i radno-obiteljskog sukoba koji se događa kada zahtjevi posla utječu na obiteljske obveze. Goldenova studija o zaposlenicima računalnih tvrtki otkrila je da su radno-obiteljski konflikt i iscrpljenost zaposlenika međusobno povezani na način da kada je konflikt manje prisutan, zaposlenici osjećaju nižu razinu iscrpljenosti i obrnuto. Zaposlenici koji u kućanstvu vode brigu o djeci ili starijima, percipiraju nižu razinu stresa i povećanu razinu energije u uvjetima rada od kuće.

“Remote” sindrom sagorijevanja 

Osim što je rad od kuće posljednjih godinu dana u porastu, sindrom sagorijevanja također postaje sve učestalija pojava. Burnout se ne odnosi samo na iscrpljenost poslom i ne može se izliječiti produženim godišnjim odmorom ili smanjenjem broja radnih sati. Sindrom sagorijevanja obuhvaća fizičke (poput stalnog osjećaja iscrpljenosti i umora, glavobolje, promjene navika u spavanju i apetitu, oslabljeli imunitet) i emocionalne simptome (nedostatak motivacije, osjećaj neuspjeha, sumnje u sebe, osjećaj zarobljenosti i bespomoćnosti, cinizam, odvojenost, usamljenost, sniženo zadovoljstvo i osjećaj neuspjeha).

Burnout je teže dijagnosticirati kod zaposlenika koji rade od kuće jer su manje uočljive promjene u osobnosti i ponašanju zaposlenika. Zato je o simptomima sagorijevanja na poslu važno educirati i osvještavati kako zaposlenike tako i poslodavce. Burnout ne utječe samo na radnu produktivnost, već se prelijeva u svaki segment života, što uključuje privatni i društveni život. Može izazvati i ozbiljne promjene u imunološkom sustavu zbog kojih se povećava učestalost javljanja bolesti poput gripe i prehlade. Međutim, imamo dobru vijest – sagorijevanje je moguće prevenirati. Evo nekoliko savjeta.

Kako se prilagoditi radu od kuće?

1. Stvorite rutinu

U redu je priuštiti si malo više sna ujutro, s obzirom da nema potrebe za fizičkim odlaskom na posao u određeno vrijeme. Ipak, nastojte razviti rutinu sličnu onoj koju ste imali dok ste radili u uredu. Rutine poput tuširanja, kuhanja kave i slušanja podcasta mogu olakšati prelazak iz privatnog u radni dio dana. Oblačenje košulje umjesto da ostanete u pidžami vam sigurno neće odmoći. Ako ste na putu do posla u tramvaju pričali s kolegom s posla, možete ga nazvati na telefon svako jutro prije nego počnete raditi.

2. Pripremite mjesto za rad

Neovisno o tome radite li za kuhinjskim stolom, radnim stolom u sobi ili imate posebnu prostoriju koju koristite kao ured, pripremite sve što vam je potrebno za posao. Napravite radni ugođaj, organizirajte stvari na stolu kako bi se izbjegla nepotrebna frustracija i stres oko potražnje za tim jednim papirom kojeg nigdje ne možete naći. Ukoliko niste sami kod kuće, obavijestite sve prisutne o tome kada ste nedostupni ili imate sastanak, kako bi ometanje sveli na najmanju moguću mjeru.

3. Zadržite fokus na poslu

Usredotočite se na posao tijekom radnog vremena, umjesto da dopuštate da vam se privatne stvari previše uvlače u radno vrijeme. Ako ste produktivni i učinkoviti tijekom dana, na kraju dana bit će lakše završiti s poslom i ne doći u iskušenje da radite dugo u noć kako biste dovršili ono što je trebalo biti završeno tijekom dana.

4. Komunicirajte više, umjesto da komunicirate manje

Iako možda ne želite biti naporni, rad od kuće zahtjeva više komunikacije s kolegama i nadređenima. Redovito izvještavajte u kojoj ste fazi s projektom i javite kada ga završite. Obavijestite kolege o promjenama u rasporedu i dostupnosti. Pretjerana komunikacija ne znači nužno da morate napisati esej kako biste objasnili svaki svoj korak, ali je ponekad potrebno ponavljati se i provjeravati jeste li sve dobro razumjeli i jesu li vas drugi dobro shvatili. Još uvijek niste dobili povratnu informaciju od nadređenog? Ne znate koji vam je rok za završiti projekt? Trebate pomoć od kolege? Ne ustručavajte se pitati više puta dok ne dobijete ono što vam je potrebno.

5. Izdvojite vrijeme za planiranje sastanaka

Umjesto da se sastanci oduže na 2-3 sata, organizirajte ih na način da traju kraće, ali da su produktivniji. Svi sadržaji koji se mogu pročitati i pripremiti bez sastanka i oko čega nije potrebno raspravljati pošaljite drugim komunikacijskim kanalima, poput maila. Na početku sastanka ubacite neformalni razgovor i pitajte kolege kako su. Ovaj vid interakcije bi inače svakodnevno imali u uredu, a kod rada od kuće nam redovito manjka. Također, nastojte sve sudionike sastanka aktivno uključiti u razgovor.

6. Smanjite umor od video sastanaka

Ukoliko radite od kuće sigurno ste već osjetili “Zoom fatigue”, odnosno umor, iscrpljenost i anksioznost uzrokovanu učestalim korištenjem video poziva. Tijekom video razgovora pratimo sve ljude uključene u razgovor neovisno o tome sudjeluju li aktivno u sastanku. Također, i sami smo konstantno izloženi drugima, a dodatno je stresno što istovremeno promatramo i sebe. Sastanak može biti poprilično intenzivan ukoliko su lica ljudi na monitoru neprirodno velika, što mozak procesira na način kao da nam osoba stoji blizu i ulazi u naš intimni prostor. Mogućnost ekspresije kroz kretanje i gestikuliranje predavača je ograničena na jedan mali kvadratić na monitoru, zbog čega mozak treba ulagati dodatan napor kako bi procesirao neverbalnu komunikaciju. Praćenje sastanka otežava i vremensko odstupanje između govora i videa.

Kako bi smanjili umor i stres, možete isključiti (ukoliko to platforma omogućava) mogućnost da gledate sebe tijekom razgovora i smanjiti ekran ukoliko su lica ljudi neprirodno velika. Također, ako držite prezentaciju i uvjeti vam to dopuštaju, udaljite kameru kako bi sudionici mogli doživjeti vaše geste i pokrete. Kada sastanak traje predugo, kako bi odmorili uzmite predah od videa i pratite sastanak samo putem zvuka.

7. Ubacite tjelovježbu u raspored

Već i ptice na grani znaju da nas redovita tjelovježba čini energičnijima, potiče da se osjećamo bolje i smanjuje razinu stresa, što pozitivno utječe i na produktivnost. Sjedilački način života vodi k povećanom riziku od različitih oboljenja, poput kardiovaskularnih bolesti ali utječe negativno i na mentalno zdravlje. Ne morate početi trčati maraton, pola sata šetnje dnevno može napraviti značajnu razliku. 

8. Nađite vremena za odmor

Možete se osjećati kao da nikad ne radite dovoljno, jer praktički uvijek možete raditi kada ste kod kuće. Oduprite se nagonu da budete “uvijek uključeni” i na raspolaganju nadređenima i kolegama. Umjesto toga, odvojite vrijeme za sebe psihički i fizički –  napravite kratke pauze za odmor. 

9. Završite radni dan

Ako vam radni dan završava u 16 sati, možete isključiti prijenosno računalo i ukloniti ga sa stola, izgovoriti ključnu rečenicu prije nego što napustite posljednji sastanak (npr. „Radni dan završava za 3, 2, 1…“) ili stavite podsjetnik u kalendar. Također, ne zaboravite isključiti obavijesti za e-mail i druge platforme u slobodno vrijeme kako biste izbjegli nepotreban stres i lakše razdvojili privatno od poslovnog vremena.

10. Budite podržavajući prema sebi

Kada vam je potrebna podrška ne ustručavajte se zatražiti je. Budite u kontaktu s ljudima koji su vam važni. Vodite računa o tome kako ste. Ukoliko osjetite neke od simptoma burnouta ili druge simptome koji vam onemogućavaju normalno funkcioniranje u privatnom ili poslovnom životu, zatražite stručnu pomoć i podršku. Tijekom rada od kuće nerijetko se može javiti osjećaj usamljenosti. Važno je osvijestiti da niste sami i posegnuti za razgovorom kad god je to potrebno. Koristite video pozive i za pozvati prijatelje ili obitelj ukoliko se ne možete vidjeti uživo. 

Iskoristite prednosti rada od kuće

Različiti faktori utječu na dobrobit i produktivnost zaposlenika kod rada od kuće. Svaka organizacija je drugačija, kao i okolnosti u kojima zaposlenik radi od kuće, stoga neće svaki savjet koristiti svima. Rad od kuće mijenja način komuniciranja i čini granicu između privatnog i poslovnog manje jasnom. Ono što je zajednički izazov svima koji rade od kuće je razvoj samodiscipline. Važnu ulogu igra podrška organizacije, nadređenih i kolega, kao i podrška obitelji i značajnih drugih. Osim za zaposlenike, podrška je potrebna i nadređenima kako bi što učinkovitije upravljali zaposlenicima na daljinu. 

Broj organizacija koje omogućuju rad od kuće je u porastu, stoga je važno naučiti nositi se s različitim izazovima, ali i maksimalno iskoristiti prednosti ovakvog oblika rada. 

Autori Psihološkog prostora koji preporučuju članak:  doc. dr. sc. Domagoj ŠvegarSandra Zgodić, mag. psych.Barbara Paušak, univ. bacc. psych., Dolores Aladić, mag. psych., Sandra Matošina Borbaš, univ. spec. prof. psych., Hana Mehonjić, mag. psych. i Mislav Sudić, univ. bacc. psych.

Članak možete prokomentirati na našoj FB stranici:

Za sve vas koji radite, ili ste radili, ili ćete tek raditi od kuće, i za vas koji ste samo znatiželjni… Kada…

Objavljuje Psihološki prostorPonedjeljak, 29. ožujka 2021.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.