Je li ASMR stvaran ili samo pseudoznanost?

By | 11-10-2021
Azra Klempić, mag. psych., autorica teksta

Moderni život, ubrzani tempo i svakodnevni problemi sa sobom donose sve više stresova, pa potraga za načinima opuštanja nikad nije bila veća. Dok se neki opuštaju uz vježbanje, yogu, glazbu ili slikanje, drugi su pronašli rješenje u šaptanju. O šaptanju kao besplatnoj i fantastičnoj šifri za uspjeh i sreću pjevao je čak i Dado Topić, ne tako davne 1980e godine. No, o čemu je zapravo riječ i što znanost kaže o šaptanju kao metodi oslobađanja od stresa?

Što je ASMR?

ASMR (autonomni senzorni meridijalni refleks) je složeno emocionalno stanje koje neki ljudi dožive kada čuju, vide i osjete određene okidače. Dok je šaptanje je prepoznato kao najčešći ASMR okidač, neki od čestih slušnih i vizualnih podražaja koji se nalaze na YouTube -u su: zvukovi kucanja i grebanja u mikrofon, jedenje hrskave hrane, mekan govor, okretanje stranica knjige, šuškanje lišća, zvuk vode i slično. Osim vizualnim i slušnim podražajima, ASMR može biti potaknut i nježnim pokretima ruku, laganim dodirom i masažom.  Bitno je prepoznati da kod različitih ljudi ASMR mogu izazvati različiti stimulusi. Primjerice, dok kod nekih ljudi glasno žvakanje može biti okidač za ASMR, drugim osobama takvi zvukovi mogu biti izuzetno odbojni.

ASMR osjećaj je opisan kao trnjenje koje dolazi u valovima, a počinje na tjemenu glave i može se širiti niz vrat i udove. Osjećaj je također opisan kao stanje nalik transu popraćeno osjećajima euforije i opuštenosti. Da bi reakcija u tijelu bila izazvana, potrebno je da se određeni stimulus ponavlja, ima stabilan tempo, a da je snaga odgovarajuća i ujednačena. Bitno je naglasiti da ASMR nema apsolutno nikakvu seksualnu konotaciju, bez obzira što neki ovaj fenomen nazivaju orgazmom za mozak

Povijest

Iako je vjerojatno da smo ASMR iskusili davno u povijesti evolucije, stvarnost je da je ASMR fenomen koji se pojavio se na internetskoj sceni tek 2007. godine. Te je godine korisnik foruma o zdravlju opisao svoje iskustvo s ASMR osjećajima i želio je znati je li netko drugi imao slično iskustvo. Objava je dobila tisuće odgovora te su čak stvorene i internetske zajednice u kojima su se dijelila slična iskustva dok se tragalo za imenom koje bi saželo ovu pojavu. 2010. godine Jennifer Allen je pokrenula Facebook grupu pod nazivom Autonomni senzorni meridijalni refleks (ASMR) kako bi pronašla ljude koji dijele ista iskustva. Ubrzo nakon toga je ASMR pojam postao internetska senzacija.

Usprkos činjenici da je ASMR dio novije povijesti, zanimljivo je napomenuti da je Virginija Woolf u romanu Mrs. Dalloway iz 1925. godine opisala razgovor medicinske sestre i pacijenta u kojem ona šapće “blizu njegova uha, duboko, meko, kao blage orgulje, ali s nekom grubošću u glasu kao u skakavca koja je istančano grebala njegovu kralježnicu i trkom slala u njegov mozak zvučne valove koji su se sukobljavali i slamali”. Za ovaj citat austrijski književnik Clemens J. Setz sugerira da aludira na učinkovitost tihog šapta kao okidača za ASMR-a za mnoge od onih koji ga doživljavaju. O tome danas svjedoče stotine ASMR YouTube korisnika koji dnevno objavljuju preko 200 videozapisa ASMR okidača.

Što kaže znanost?

ASMR je treći najpopularniji pojam za pretraživanje na YouTube-u u svijetu. No, nažalost, interes znanosti se ne podudara s entuzijazmom javnosti te trenutno postoji mali broj znanstvenih članaka na tu temu. Ipak, pogledajmo što o ASMR-u kažu neke od studija.

Istraživanje provedeno na Sveučilištu u Dartmouthu sugerira da ASMR aktivira neurološke putove uključene u socioemocionalno povezivanje. Točnije, da ljudi koji mogu doživjeti ASMR se osjećaju povezaniji s drugim ljudima. Nadalje, nekolicina drugih studija sugerira da je ASMR posljedica smanjene aktivnost u područjima mozga koji se bave obradom senzornih informacija. Preciznije rečeno, mozak osoba koje mogu doživjeti ASMR slabije blokira emocionalne reakcije na senzorne podražaje kao sto su: zvukovi, mirisi, dodiri i slično. To bi moglo zvučati loše, ali nije nužno tako. Svaki pojedinac upija informacije, kao sto su zvukovi i mirisi, iz svijeta oko sebe, čime potiče emocionalna iskustva. No, način na koji se taj process odvija razlikuje se od osobe do osobe. Štoviše, istraživanja pokazuju da ljudi koji mogu doživjeti ASMR osim što mogu intenzivnije doživjeti podražaje, vjerojatno mogu doživjeti i druga složena višečulna iskustva. Više o tome možete pročitati ovdje

Istraživanja također sugeriraju da osobe koje mogu doživjeti ASMR postižu viši rezultat u otvorenosti za iskustva kao jednom od pet čimbenika osobnosti. Zanimljivo je da osobe koja imaju visoku otvorenost prema iskustvu su kreativne, fleksibilne, znatiželjne i avanturističke. Nadalje, one uživaju u poticanju svoga uma i osjetila, poput gledanja umjetnosti, slušanja nove glazbe, kušanja egzotične hrane i čitanja književnosti i poezije. 

Može li se ASMR koristiti u svrhe terapije?

Pogled na komentare i više od 300 milijuna videozapisa ASMR -a mnogima je dovoljno da se uvjere da ASMR zaista pomaže ljudima – poboljšava raspoloženje, ublažava nesanicu, pa čak i suzbija samoću i pomaže u liječenju depresije i anksioznosti. Povrh toga, usprkos tome da još uvijek nema čvrstih dokaza o terapijskoj učinkovitosti ASMR-a, preliminarni znanstveni dokazi svakako podržavaju ove anegdotske tvrdnje. Primjerice, jedna od studija sugerira da ljudi s ASMR-om pokazuju značajno smanjenje broja otkucaja srca pri gledanju ASMR videozapisa, što je usporedivo s onima doživljenim tijekom terapije glazbom i mindfulness-a. Ipak, s obzirom na mali broj provedenih studija, još uvijek nije poznato može li se i treba li ASMR koristiti kao učinkovit oblik terapije. 

Posljednjih godina istraživanje o ASMR-u postupno se povećava. Nadajmo se da će istraživanja jednog dana moći odgovoriti zašto samo neki ljudi doživljavaju ovaj jedinstveni fenomen te da će ASMR, osim kao YouTube trend, uistinu zaživjeti kao novi oblik terapije. Tko zna, možda je Dado Topić s razlogom prepoznao i opjevao šaptanje kao besplatnu i fantastičnu šifru za uspjeh i sreću. A dok čekamo odgovor znanosti možda možete istražiti jeste li i vi jedan od sretnika koji može doživjeti ASMR te pogledati i poslušati neke od YouTube videozapisa.

Autori Psihološkog prostora koji preporučuju članak:  doc. dr. sc. Domagoj ŠvegarHana Mehonjić, mag. psych.Barbara Paušak, univ. bacc. psych., Matea Jukic, mag. psych., Tea Tončić, univ. bacc. psych.Danijel Turkan, mag. psych.

Članak možete prokomentirati na našoj FB stranici:

https://www.facebook.com/psiholoski.prostor/posts/388819642837109