Kako preživjeti “najsretnije” doba godine

By | 18-01-2021
  • 102
    Shares

Kad blagdani zasviraju blues

Iako je Božić vrijeme kada većina ljudi jedva čeka vidjeti svoje porodice, najesti se kremastih kolača i odmoriti od svakodnevnih briga, za nekolicinu ljudi ovo vrijeme je jedno od najusamljenijih i najtužnijih u godini. Božićne pjesme i reklame predstavljaju ovaj blagdan kao obiteljsko vrijeme, kada svi trebamo biti sretni i zadovoljni. Ali neke od nas upravo takve poruke čine još tužnijima, podsjećaju kako smo usamljeni i iscrpljeni, ostavljajući dojam kako se ne uklapamo u „blagdanski duh“. Blagdanska depresija (eng. The holidays blues) spominje se u literaturi kao „sniženo raspoloženje i difuzna anksioznost koju prate osjećaji bespomoćnosti, iritabilnosti i nostalgija“. Božićno vrijeme ispunjeno je mnogim stresorima: biološkim (povećani unos alkohola, deprivacija sna i narušeni biološki ritmovi), psihološkim (aktivacija konflikta iz djetinjstva, misli o prolaznosti i starenju, opetovano stavljanje u prošle situacije i žaljenje) i socijalnim (vraćanje u rodne gradove, susreti s ljudima iz prošlosti, okupljanje obitelji).

Svekrve ili svekrive?

Čini se kako su potonji faktori posebno stresni, pogotovo zato što osim vlastitih obitelji, posjećujemo i obitelji supružnika. U jednom zanimljivom istraživanju, autori su istraživali utjecaj večere s roditeljima supružnika (engl. in-laws) na sastav mikrobiote. Mikrobiotu, odnosno crijevnu floru čovjeka, čine svi mikroorganizmi koji žive u simbiozi s ljudskim tijelom, a njihove funkcije su brojne, dok je možda najpoznatija povezanost s imunološkim sustavom. Narušena mikrobiota povezana je s depresijom i anksioznošću, a intervencija probioticima dovodi do promjena u neuralnoj aktivnosti povezanoj s kontrolom emocija. Autori spomenutog istraživanja su otkrili značajno smanjenje u bakteriji čiji je manjak povezan sa psihološkim stresom i depresijom, kod ispitanika koji su posjećivali roditelje supružnika u usporedbi s onima koji su posjećivali vlastite familije. Pozovite se na ovo istraživanje sljedeći put kada budete morali ići kod svekrve ili punice za blagdane!

Kad tijelo kaže “Stop!”

Bakterije u našem probavnom sustavu nisu glavni niti jedini krivac za psihičko stanje u koje možemo upasti oko blagdana. Na dan „blagoslova kuća“ u katoličkim obiteljima, nepisano je pravilo da roditelji rano bude djecu kako bi pomogla u kućanskim poslovima. Slijedi višesatno „glancanje“ jer kuća mora biti što reprezentativnija za primanje blagoslova. Postoji još mnogo faktora koji mogu stvarati stres, a da toga nismo ni svjesni. Od gužvi u trgovinama i čekanja u redovima do polaganja kolokvija za studente prije praznika ili pravljenju godišnjih obračuna u firmama. Sve navedeno može dovesti do tzv. „efekta otpuštanja“ (eng.let-down effect), odnosno pojave da nakon perioda iznimnog stresa koji smo stoički podnijeli, dolazi do psihičkih i fizičkih simptoma u trenutku kada stresno razdoblje popusti. Za vrijeme stresnih razdoblja naše tijelo otpušta niz kemijskih supstanci koje nas pripremaju za suočavanje sa stresnim situacijama i mobiliziraju imunološki sustav. Ali kada imunosni sustav „spusti branu“, stres dolazi na naplatu.

Kome će Grinch ukrasti Božić?

Činjenica je da ne doživljavaju svi ljudi blagdane jednako stresnima. Izgleda da postoje čimbenici koji posebno doprinose dobrobiti za vrijeme Božića. Jedan od takvih faktora je okruženost bližnjima i uključivanje u religijske rituale. Navedeni faktori zadovoljavaju potrebu za povezanošću s drugima, a izuzev navedenog uključenost u religijske rituale može pružiti osjećaj „veće svrhe“, pri čemu su oboje prediktori sreće. Pokazalo se kako, unatoč propagandi trgovina, darivanje i primanje poklona nisu pretežito važni za zadovoljstvo tijekom blagdana. Dapače, usmjerenost na materijalističke aspekte može nas odvući od proživljavanja iskustava, koje je posebno važno za sreću. Stariji ljudi, a pogotovo muškarci izjavljuju o većoj dobrobiti za vrijeme blagdana. Moguće je da su žene za vrijeme blagdana više pod stresom jer su pretežito one zadužene za božićnu kupovinu i potiču na izvršavanje obiteljskih dužnosti.

Pazite se 18. siječnja!

Blagdanske pripreme mogu biti stresne, ali posebno nas mogu rastužiti dani nakon Nove godine. Bor i ukrasi se pospremaju, kolači su pojedeni, mi nekoliko kila puniji, a naši džepovi prazniji. Uvriježeno mišljenje je kako se ponedjeljkom i za vrijeme blagdana naglo povećava učestalost samoubojstava, posebice kod ljudi s ovisnošću o alkoholu. Jedno od ponuđenih objašnjenja je da početkom ciklusa (kao što je npr. Nova godina) postavljamo očekivanja o tome „kako bi se trebali osjećati“ i ukoliko se u narednom periodu osjećamo lošije nego što smo zamislili, ostajemo razočarani („efekt prekršenog obećanja“). Koncipirajući matematičku formulu koja uzima u obzir široki spektar faktora, od vremenske prognoze do motivacije i financijskog stanja, psiholog Cliff Arnall zaključuje kako je treći ponedjeljak u siječnju najdepresivniji dan u godini („Blue Monday“). Moramo napomenuti da iza ove „znanstvene“ formule leži malo znanosti, a etiketiranje jednog dana kao „najdepresivnijeg“ može imati negativne posljedice na mentalno zdravlje onih koji već imaju poteškoća. Ukoliko krenemo u dan misleći da će biti najdepresivniji, vrlo vjerojatno je da ćemo se uvući u zamku samoispunjavajućeg proročanstva.

Što je danas lijep i sunčan dan

Ono što zasigurno može pridonijeti sniženom raspoloženu u siječnju jest godišnje doba. Dok su neki ljudi skloni upadati u depresivna stanja ovisno o životnim okolnostima (ukoliko imaju predispoziciju za psihičke poremećaje), kod drugih se takva stanja javljaju isključivo zimi i povlače se poboljšanjem vremena. Takvo stanje naziva se „sezonska depresija“, a neki od simptoma, uz klasične simptome depresije, su prekomjerno spavanje, povećan apetit i žudnja za ugljikohidratima. Pretpostavlja se da do sezonske depresije dolazi zbog kemijske neravnoteže u mozgu uslijed smanjenog izlaganja Sunčevoj svjetlosti. Stoga je najčešća terapija – terapija svjetlom.

Ima li lijeka?

Možda Vam se čini kako na Vaše raspoloženje utječe previše faktora nad kojima nemate nikakvu kontrolu, ali možete poduzeti neke korake kako biste olakšali ove „najdepresivnije dane u godini“. Neka Vaše novogodišnje odluke budu realistične, precizne i dostižne. Tražite podršku od bližnjih – potpuno je prirodno osjećati se tužno i ne biti uvijek na „vrhuncu“ raspoloženja. Ne zaboravite se kretati – šetnja na svježem zraku može uvelike utjecati na kemijsku ravnotežu u Vašem mozgu. Stvorite rutinu – ukoliko se osjećate anksiozno ili depresivno, Vašem tijelu potrebna je određena doza sigurnosti. Pokušajte se buditi svaki dan u isto vrijeme i stvorite male rituale koji će Vas izvući iz kreveta. Smanjite unos ugljikohidrata – blagdansko vrijeme možda viče „kolači“, ali Vaša mikrobiota žudi za raznolikom prehranom (sjetite se kako mikrobiota može utjecati na raspoloženje). Ne zaboravite sagledati situaciju iz druge perspektive – ponekad ne možemo utjecati na okolnosti u kojima se nalazimo, ali možemo utjecati na naše reakcije. Ukoliko ste se pronašli u navedenom članku i osjećate kako se ne možete sami nositi s negativnim emocijama, pogotovo uslijed nedaća koje su nas snašle krajem 2020. godine, ne ustručavajte se potražiti pomoć

Autori Psihološkog prostora koji preporučuju članak: doc. dr. sc. Domagoj Švegar, Hana Mehonjić, mag. psych., Matea Jukić, mag. psych., Sandra Zgodić, mag. psych. i Vladimir T. Katušić, mag. psych.

Članak možete prokomentirati na našoj FB stranici:

Iako često čujemo kako su blagdani naljepše doba godine, ne doživljavamo ih svi kao pozitivno iskustvo. Manjak sunca,…

Objavljuje Psihološki prostorPonedjeljak, 18. siječnja 2021.