Zar ne bi bilo baš odlično obogatiti se preko noći? Dobiti na lotu ili kladionici, bogato se udati ili iznenada dobiti nasljedstvo nepoznatog rođaka? Prirodno težimo maksimalno mogućem profitu uz minimalni napor. To nas nažalost čini ranjivima na financijske prijevare koje iskorištavaju upravo tu osobinu.
Financijske prijevare postoje otkad je financija, a virtualno doba donijelo je posebne izazove. Prevaranti imaju pristup velikom broju potencijalnih žrtava. Nekad bi u jednom danu stigli pokucati na desetak vrata, a danas jednim mailom u nekoliko sekundi mogu kontaktirati stotine tisuća meta. Također, s pojavom različitih opcija investiranja i financijskih tehnologija, prosječnoj je osobi sve teže razumjeti moderne financije. Ta činjenica pomaže prevarantima da stručnim i kompliciranim izrazima prikažu mutan posao kao legitimnu financijsku uslugu.
Podatak iz jednog istraživanja u Ujedinjenom Kraljevstvu govori nam da je vjerojatnost da će vas netko udaljen tisućama kilometara opljačkati dok sjedite na računalu čak šest puta veća nego da postanete žrtvom “tradicionalne” pljačke.
Vrste financijskih prijevara
Prijevare s predujmovima
Prijevare s predujmom su vrsta prijevare gdje se metama obećavaju veliki nagrade, nasljedstva ili slični dobitci. Međutim, za primitak tog benefita najprije je potrebno platiti predujam koji je predstavljen kao aktivacijska naknada, porez, trošak dostave i slično. Pri tome se često koristi tehnika gdje se od osobe najprije traži manji zahtjev (npr. odgovor na mail), a zatim sve veći i veći zahtjevi u obliku novčanih uplata. Pristankom na manji zahtjev osoba ima osjećaj da je nešto već uložila i da će, ako sada odustane, taj napor biti nizašto. Iako dolaze sve veći i veći zahtjevi, osoba ih ispunjava zbog potrebe da ostane konzistentna u vlastitom ponašanju.
Nigerijska prijevara
Poznatiji oblik prijevare s predujmom je takozvana nigerijska prijevara. Žrtva dobije e-mail fiktivne osobe iz neke egzotične zemlje s molbom za pomoć i obećanjem velikodušne nagrade. Pomoć koja se traži najčešće uključuje neko veliko bogatstvo kojem pošiljatelj iz nekog nategnutog pravnog razloga nema pristup, a može doći do njega jedino uz vašu pomoć. Pri tome se od žrtve traže uplate sve većih i većih iznosa financijske pomoći. Transakcija nagrade prema žrtvi iz nekog se razloga stalno odgađa, a prijevara se nastavlja sve dok žrtva ne shvati da je preveslana.
Lažne lutrije i nagradne igre
Lažne lutrije i nagradne igre još jedna su vrsta prijevara s predujmovima. Započinje tako da žrtva dobije poruku da je osvojila nagradu na nagradnoj igri, dobitnik je lutrije ili je primjerice stotisućiti posjetitelj na nekoj stranici. No, da bi primila svoju nagradu, najprije mora uplatiti porez, trošak dostave ako se radi o materijalnoj nagradi, ili aktivacijsku naknadu. Također, od žrtve se traže osobni podaci i podaci o bankovnom računu za uplatu dobitka. Naravno, novčana nagrada se nikad ne dobije.
Prijevare sa zapošljavanjem
Kod prijevara sa zapošljavanjem oglašavaju se poslovi koji nastoje privući žrtve s obećanjima visokih primanja uz minimalan napor i prilike da budete “sam svoj šef”. Primjer vrste prijevara su piramidalne sheme ili mrežni marketing (multi-level marketing). Žrtve se opčinjuje luksuznim životnim stilom koji imaju osobe uspješne u kompaniji, koja je i vama nadohvat ruke ako samo uložite pozamašni iznos u kupnju proizvoda koji onda morate prodavati. Taj posao ne uključuje konvencionalnu plaću, već samo prihod od prodanih proizvoda. S obzirom na troškove kupnje zaliha, neto dobit je relativno mala. Žrtve vrlo brzo spoznaju da je jedini način za zaradu u tome poslu regrutacija novih prodavača i zarada od njihovih provizija, čime se samo još više ljudi uključuje u prijevaru.
Prijevare sa zapošljavanjem uključuju i ponude poslova koji su predobri da bi bili istiniti. Obećavaju se visoke plaće, ne zahtijeva se nikakvo znanje ni vještine, a posao je tako lagan da skoro ništa ne morate raditi. Cilj prevaranata je doći do vaših osobnih podataka i podataka o bankovnom računu “za isplatu provizije”. Čim prevaranti dođu do onoga što žele, nestanu s lica zemlje. Napredniji oblik ove prijevare je oglašavanje posla koji uključuje upravljanje financijama neke fiktivne kompanije. Na račun žrtve ili na novi račun koji otvori u banci isplaćuju se veliki iznosi koje žrtva onda prenosi na druge bankovne račune uz zadržavanje provizije. Misleći da obavlja legitiman posao, žrtva zapravo postane dijelom kriminalne operacije pranja nezakonito stečenog novca.
Phishing
Kod phishinga prevaranti kontaktiraju potencijalne žrtve predstavljajući se kao legitimna organizacija, osoba od autoriteta ili osoba poznata žrtvi. Na taj način nastoje od žrtve dobiti osjetljive podatke poput osobnih podataka, bankovnih podataka ili lozinka, ili ih naveli na prijenos novca. Osim kontakta mailom, telefonom ili putem društvenih mreža, ovaj oblik prijevare može uključivati i lažne web stranice. One su napravljene tako da izgledaju legitimno, ili oponašaju postojeće web stranice (npr. stranice banaka i online trgovina) toliko uvjerljivo da je teško prepoznati razliku.
Investicijske prijevare
Investicijske prijevare su vrsta financijskih prijevara u kojima netko namjerno obmanjuje investitora s pogrešnim informacijama radi vlastite novčane dobiti. Žrtvama se prezentiraju prilike za ulaganje od dionica, kriptovaluta, zlata do startup-ova. Pri tome se obećaje velika zarada, uz nepostojeći rizik. Stvarna isplativost ulaganja se precjenjuje ili uopće ne postoji. Kod uvjeravanja žrtava u ulaganje prevaranti su dobro pripremljeni. Prikazuju se vrlo stručnima, zbunjuju kompliciranim izrazima, a često prikazuju lažirane financijske pokazatelje koji garantiraju brzu zaradu bez rizika.
Tko su najčešće žrtve financijskih prijevara?
Financijske prijevare i osobine ličnosti
Što se tiče osobina ličnosti, istraživanja pokazuju da su osobe s nižom otvorenošću prema iskustvu i višom introverzijom manje vjerojatno žrtve phishinga. Međutim, oni su više sumnjičavi čak i prema legitimnim mailovima. Osobe s višom ugodnošću vjerojatnije će povjerovati prijevarnoj poruci, dok osobe s višim neuroticiznom vjerojatnije imaju umanjenu sposobnost donošenja odluka pa će teže prepoznati prijevarnu poruku. Osobe s nižom samokontrolom manje su otporne na poruke koje se pozivaju na kratkotrajne ponude i izazivaju osjećaj hitnosti. Osobe s nižom savjesnosti troše manje vremena na provjeravanje legitimnosti poruka na internetu pa teže prepoznaju prijevare.
Online prijevarama sklonije su impulzivnije osobe. One vjerojatnije popuštaju taktikama hitnosti i pritisku da brzo reagiraju bez provjeravanja činjenica. Oni se više užive u senzacionalističke scenarije nekih online prijevara, zbog svoje povećane potrebe za uzbuđenjem.
Jesu li stariji rizičnija skupina?
Starije su osobe češće žrtve investicijskih prijevara. Međutim, čini se da je to samo zato što se oni češće bave ulaganjima i zato što ih prevaranti češće targetiraju. Istraživanja pokazuju da relativno za njihove dobne skupine i kada se kontrolira utjecaj targetiranja na određene dobne skupine, zapravo kod mlađih i starijih investitora nema razlike u podložnosti investicijskim prijevarama.
Navike koje nas čine naivnijima
Nešto što je bilo zajedničko većem broju žrtava investicijskih prijevara je to što su se uzdali u savjete svojih bližnjih – obitelji i prijatelja, bez samostalnog istraživanja prije donošenja odluka o ulaganjima. Neovisno o starosti, financijskom statusu i financijskoj pismenosti, povjerenje prema savjetima bliskih osoba može biti rizični čimbenik. Njihovi savjeti ne moraju biti zlonamjerni već proizlaziti iz nedostatka znanja, krive informiranosti ili vlastite ranjivosti na prijevaru. Zbog povjerenja koje imamo prema bližnjima skloni smo prihvatiti njihove savjete i preskočiti vlastito istraživanje.
Žrtve online prijevara su osobe koje češće obavljaju rutinske aktivnosti na računalu poput razmjenjivanja instant poruka, objavljivanja fotografija, konzumiranja medijskih sadržaja online kupovine i internet bankarstva. Ovaj podatak nije neobičan jer što više vremena provodimo online, vjerojatnije ćemo se susresti s potencijalnom online prijevarom. Što su nam više te aktivnosti rutinske, manje ćemo pažnje posvećivati detaljima i bit ćemo manje oprezni. Također, što više koristimo digitalne tehnologije za raspolaganje našim financijama, to će nam biti prirodnije bez prevelikog razmišljanja napraviti potencijalno opasnu transakciju.
Čak ni obrazovanje ne spašava od prijevare
Kontradiktorni je nalaz da su osobe s većom financijskom pismenošću zapravo pod većim rizikom investicijskih prijevara. Jedno je objašnjenje da iz sve veće financijske pismenosti i iskustva u ulaganjima proizlazi i pretjerana samouvjerenost da bi mogli prepoznati prijevaru. Iz tog razloga ulažu manje napora u istraživanje legitimnosti ponude. Pretjerana samouvjerenost u vještine ulaganja također je povezana s riskantnijim financijskim ponašanjem, što uključuje ulaganje većih iznosa i rizičnija ulaganja.
Na tragu toga, u jednom je istraživanju pokazano da su obrazovanije osobe vjerojatnije žrtve prijevara. S jedne strane, oni češće koriste računala na način zbog kojeg vjerojatnije dolaze u kontakt s potencijalnim prijevarama. S druge strane, autori istraživanja pretpostavljaju da obrazovanije osobe vjeruju da mogu lako uočiti prijevaru i stoga ulažu manje napora u traženju znakova prijevare.
Tehnike koje koriste financijske prijevare
Neke od tehnika koje se koriste u investicijskim prijevarama su fantomsko bogatstvo, oskudnost, kredibilitet izvora, društveni konsenzus i reciprocitet. One nisu isključivo tehnike prijevare, već i marketinške tehnike s kojima se svakodnevno susrećemo pa ne izazivaju automatsku sumnjičavost.
Obećaju se brda i doline
Fantomsko bogatstvo je tehnika kojom se osobu mami s obećanjem nečega što nema, a želi. To nešto je često bogatstvo koje ga čeka u budućnosti, visoki povrati na uloženi novac, laka zarada i slično. Obećanje nagrade u budućnosti, ili čak mogućnosti da će imati nagradu u budućnosti osobu motivira na preuzimanje rizika.
“Još malo pa nestalo”
Taktika oskudnosti odnosi se na lažni osjećaj hitnosti zbog ograničenih zaliha, ograničenog vremena za reagiranje ili ekskluziviteta ponude. Na taj način povećava se percipirana vrijednost proizvoda ili usluge. Motivirani smo reagirati na izjave poput “ova je ponuda dostupna ograničenom broju ljudi” ili “ovu ponudu možete iskoristiti još samo danas” jer nam je tako prezentiran potencijalni gubitak ako ne reagiramo. Naravno, ako ne iskoristimo priliku, u budućnosti nećemo imati stvarni novčani gubitak niti dobitak. Međutim, prezentiranje ponude u ovom obliku implicira gubitak prilike za dobitkom što izaziva emocionalnu reakciju. U kombinaciji s pritiskom za brzom reakcijom i osjećajem istjecanja vremena za donošenje odluke, ova taktika jedna je od dobitnih za prevarante.
Tko ne bi vjerovao čovjeku u uniformi
Kredibilitet izvora je tehnika koja iskorištava sklonost pojedinca da vjeruje osobama od autoriteta i organizacijama koje smatra legitimnima. Načini na kojima se prijevarnim porukama daje kredibilitet su lažno predstavljanje, korištenje profesionalnog jezika i stručnih termina. Zatim, vizualni dizajn koji oponaša izgled legitimnih organizacija te pružanje informacija koje skreću pažnju i “prodaju priču”, poput informacija o povijesti i poslovanju fiktivne kompanije.
Kud svi, tud i mali Mujo
Jedan od načina na koji prevaranti utječu na žrtve financijskih prijevara je i taktika socijalnog konsenzusa. Što nam se više čini da veći broj ljudi ima neki stav ili se ponaša na neki način, vjerojatnije ćemo im se pridružiti. Zbog socijalnog pritiska i prirodnoj sklonosti konformiranju ponekad nam se teško usprotiviti mišljenju većine. Prevaranti zato često navode velik broj osoba koji su profitirali od njihove ponude ili pružaju lažne izjave “sretnih dobitnika”. Prijevare većeg opsega uključuju i organizirana okupljanja na kojima se različitim tehnikama nastoji stvoriti privid konsenzusa. U pojedincima nastoje izazvati pritisak da se priklone većini i oproste od svog novca.
Ruka ruku mije pa ti drmne novčanik
Reciprocitet je fenomen kod kojeg se očekuje da ćemo na pozitivnu gestu odgovoriti drugom pozitivnom gestom. Prevaranti koriste ovu tehniku tako da nam najprije poklone nešto zbog čega ćemo biti skloniji uzvratiti im uslugu i, na primjer, uložiti u njihov posao. Taj poklon može biti besplatan obrok na nekom seminaru, popust na neki proizvod koji će nam dobrodušno oduzeti od svoje provizije (a koji nismo tražili) i slično. Nakon pozitivne geste dolazi nam zahtjev prevaranta koji je teže odbiti zbog “duga” koji nam je stvorio.
Ne valja se igrati s vatrom
Jedno je istraživanje pokazalo da će neki ljudi, iako sumnjaju na prijevaru, ipak odgovoriti na prijevarnu poruku. Misle da nemaju što izgubiti, a potencijalno mogu puno dobiti. Međutim, čak mala interakcija s prevarantima može imati negativne posljedice, iz više razloga. Prvo, oni koriste različite tehnike da nas uvuku u nastavak interakcije. Zatim, daljnja interakcija, pogotovo otvaramo li neprovjerene linkove ili privitke čini nas ranjivima za krađu naših podataka. Osim toga, činjenica da smo jednom “zagrizli” čini nas privlačnijom metom. Vjerojatnije će nas ponovno targetirati ili prodati naše kontakte drugim prevarantima.
Financijske prijevare za žrtve i njihove obitelji ponekad imaju teške financijske i psihološke posljedice. One mogu rezultirati gubitkom doma, ušteđevine i padanja u dugove, narušenim odnosima, depresijom, a ponekad i samoubojstvom.
Kako izbjeći da mi ili naši bližnji postanemo žrtvama financijske prijevare?
Obrazovne kampanje protiv financijskih prijevara fokusiraju se na tri glavna područja. To su osvještavanje da nismo nedodirljivi kad se radi o financijskim prijevarama, edukacija o prepoznavanju znakova prijevare te edukacija o tome kako aktivnije istražiti legitimnost neke ponude. Pokazano je da unatoč iskustvu, starosti, financijskoj pismenosti i općem obrazovanju, svatko može postati žrtvom financijske prijevare. Iskustvo nam čak može i odmoći jer u nama gradi osjećaj nedodirljivosti i pretjerano samopouzdanje. Stoga bi prvi korak trebao biti osvijestiti da nitko nije nedodirljiv. Mala doza sumnjičavosti nije beskorisna kada dobijemo ponudu koja je predobra da bi bila istinita.
Sljedeći korak kod edukacije protiv financijskih prijevara je prepoznavanje znakova prijevare. Ono je povezano s poznavanjem uvjeravačkih taktika koje koriste prevaranti. Ako razumijemo na koji način te taktike utječu na naše emocije, ograničit ćemo njihov utjecaj na naše donošenje financijskih odluka.
Povrh prepoznavanja naše ranjivosti i prepoznavanja znakova prijevare sljedeći je korak aktivno istraživanje legitimnosti ponude. Više o toj temi kada se radi o navedenim i još nekim vrstama financijskih prijevara ipak valja prepustiti profesionalcima, pa upućujem na stranice Hrvatske udruge banaka.
Pa kako se onda obogatiti preko noći?
Kažu da dobar savjet zlata vrijedi, a za ovaj ne morate uplatiti aktivacijsku naknadu ili poslati svoje bankovne podatke. Ako nešto zvuči predobro da bi bilo istinito, vrlo vjerojatno to i jest.
Autori Psihološkog prostora koji preporučuju članak: doc. dr. sc. Domagoj Švegar, Matea Jukić, mag. psych. i Izabella Colić, univ. bacc. psych.