Ljubav: sila koja p(re)okreće svijet

By | 13-02-2021
  • 270
    Shares

ZA JEDNOG TEBE

Za jedan tvoj pogled, prodala bih poluge zlata i propješačila planine, preplivala oceane i kročila u jame najveće dubine.

Za jedan tvoj osmijeh, rukama bih posegnula u nebo i poderala oblake, osušila kapi kiše i pjesmom pozvala sunce da ti obasja lice.

Za jednu tvoju riječ, stišala bih svijet i zaustavila vrijeme, zaboravila na ljude i pustila da se riječ utisne u moje usne nijeme.

Za jedan tvoj dodir, popila bih munje i prešla preko duge, utrkivala se sa sjenama i ubrizgala vatru u krv da mi kola venama.

Za jednog tebe, prodala bih vrijeme i izgubila sebe.

Za jednog tebe, prodala bih vrijeme i pronašla nas.


Ljubav. Jedna riječ koja se sastoji od pet slova, toliko običnih i nezanimljivih kada stoje samostalno, ali kada se uhvate za ruke, stvaraju emociju snažniju od bilo kojeg drugog osjećaja. Ljubav je utkana u svaki kutak našeg svemira, samo to često zaboravljamo. Plahta na kojoj ležite noću šivana je tjednima, jelo koje ste danas pojeli u kući svojih roditelja ili pak neočekivana poruka voljene osobe kojom vam daje do znanja da misli na vas. Ljubav je svugdje oko nas – samo si moramo dopustiti vidjeti ju. Prigrliti. Osjetiti.

Postoje različite dimenzije i oblici ljubavi, ali ona koja pokreće srca umjetnika od samih početaka naše civilizacije zasigurno je romantična ljubav. Kao što je Lav Tolstoj davno rekao: 

“Ako je istina da postoji onoliko umova koliko postoji glava, tada vrijedi i da postoji onoliko vrsta ljubavi koliko ima srca.”

AKO NE ZNAM ŠTO JE LJUBAV, NEĆU TE NI VOLJET’

Brojni istraživači su nudili različite teorije o ljubavi usmjeravajući se na pojedine aspekte romantičnih odnosa. Sternberg je, primjerice, ponudio tzv. triangularnu teoriju ljubavi prema kojoj se romantični odnosi mogu promatrati kroz tri komponente: intimnost, strast i predanost. Intimnost se odnosi na stupanj u kojem su osobe u partnerskom odnosu emocionalno povezane i bliske što stvara osjećaj topline i sigurnosti kod partnera. Strast uključuje romantični aspekt odnosa, fizičku privlačnost i seksualne odnose, dok je predanost povezana s donošenjem odluke o voljenju osobe i spremnošću da se taj osjećaj ljubavi održi i nastavi dugoročno.

Socijalni psiholozi su, s druge strane, ljubav dijelili na strastvenu i prijateljsku ljubav, pri čemu je osnovna karakteristika koja ih razlikuje visok stupanj fiziološke pobuđenosti kod strastvene ljubavi. Prijateljska ljubav može se opisati osjećajima bliskosti i povezanosti s ljudima čiji se životi isprepliću s našima. U partnerskim odnosima nerijetko strastvena ljubav pređe u prijateljsku.

Nadalje, teorija Johna Allana Leea predlaže tri primarna ljubavna stila – ludus, storge i eros

  • Ludus predstavlja zaigrani tip ljubavi u kojem osoba “leti s cvijeta na cvijet” i voli istraživati što se nudi “na tržištu”. Povezujući ovaj tip ljubavi sa Sternbergovom teorijom, dalo bi se zaključiti da osobe kojima je ljubav prvenstveno igra nemaju izraženu komponentu predanosti, već su vođeni strašću.
  • Storge predstavlja osjećaje koji su karakteristični za prethodno opisanu prijateljsku ljubav – naklonost, bliskost i povezanost. 
  • Naposljetku, u erosu se naglasak stavlja prvenstveno na fizičku privlačnost i seksualne odnose. Prema Leeju, sekundarni ljubavni stilovi nastaju miješanjem primarnih stilova, pa tako postoje tri sekundarna stila – manija (opsesivna ljubav), pragma (racionalna ljubav) i agape (nesebična ljubav).

ŽELIM LETJETI S TOBOM

Želim letjeti s tobom 

Letjeti uz tebe 

Visoko, nisko, brzo, sporo 

Ravnim, krivudavim i valovitim putanjama

Možeš li mi pobjeći?

Pokušaj, obruši se najbrže što možeš

Da vidimo tko je brži

Sakrij mi se ako možeš

Da vidiš kako ću te brzo naći

Poletiš li visoko, koliko god možeš,

Pratit ću te u stopu

Nećeš mi pobjeći

Ako te uhvati grč u krilima 

Ili izgubiš kisik u visinama

Spustit ću se i letjeti ispod tebe

Dok se ne odmoriš, dok se ne oporaviš

Kad budemo u kontaktu,

U kojem nam srca razdvajaju samo rebra i koža

 Nastavit ću s ovim stihovima…

IMA LI MEĐU NAMA KEMIJE?

Romantična ljubav doslovno mijenja naš mozak. Istraživanja su pokazala da dolazi do pojačane moždane aktivnosti, odnosno lučenja dopamina – hormona ugode – u područjima mozga koja su povezana s nagrađivanjem i motivacijom, kada ispitanici gledaju fotografije svojih partnera i partnerica. Ovakav obrazac aktivnosti zapažen je i u ranim fazama zaljubljenosti, kao i u dugotrajnim vezama. Osim pojačanog lučenja dopamina, utvrđeno je i da u fazi zaljubljenosti dolazi do smanjenog lučenja kortizola (hormona stresa) na dnevnoj bazi. Efekti rane romantične ljubavi objašnjavaju se usklađenim socijalnim ponašanjem u vezama pri čemu partneri dijele iste ciljeve, privrženost i ljubav. Kroz ovaj reciprocitet i sinkroniziranost značajno se mijenja moždana aktivnost, funkcioniranje imunološkog sustava i hormonskih procesa, a u psihološkom smislu romantična ljubav doprinosi povećanju emocionalne regulacije, kao i cjelokupne dobrobiti pojedinca. Što se tiče hormonskih procesa u romantičnim odnosima, najznačajniju ulogu ima oksitocin čiji je “nadimak” upravo – hormon ljubavi. Istraživanja su pokazala da ovaj hormon ima funkciju zbližavanja i povezivanja te da je njegova produkcija pojačana tijekom socijalnih interakcija. Bitnu ulogu ima tijekom porođaja – potiče trudove i majčinu emocionalnu povezanost s djetetom, ali je lučenje ovog hormona prisutno i u interakcijama romantičnih partnera, kao i u prijateljskim interakcijama. Oksitocin stimulira centre za nagradu u mozgu te je usko povezan i s lučenjem dopamina koji povećava osjećaj ugode uslijed interakcije s partnerom.

Razina oksitocina naročito je povećana u početnim fazama romantičnog odnosa, a njegova produkcija veća je i od one novopečenih roditelja ili samaca. Hormon ljubavi doprinosi doživljavanju pozitivnih emocija, poboljšanoj komunikaciji i iskazivanju podrške među partnerima. Osim toga, povećana produkcija oksitocina izražena je kada se partneri dodiruju, tijekom seksualnih odnosa, grljenja i ljubljenja. Sukladno tome – sljedeći put kada osjetite da vam je glava u oblacima zbog nježnih riječi i dodira izabranika/izabranice vašeg srca, sjetite se da je za te osjećaje odgovoran upravo hormon ljubavi.

DEJA VU

Tvoje mi disanje zvuči poznato

Znam tu simfoniju

Čula sam ju

U nekom drugom životu

Preko nepreglednih livada

Mojih neispunjenih snova

Kroz krikove mog gladnog srca

Tvoj mi pogled djeluje poznato

Znam te oči

Vidjela sam ih već

U nekom prošlom postojanju

Kroz mutne rijeke čežnje

Što su tekle mojom dušom

Kroz sanjive oblake koji su

Putovali mojim venama

I tvoje mi se usne čine poznatima

Znam njihov okus

Već sam ih negdje osjetila

Dok sam lebdjela svemirom

I radosno skakala

Od zvijezde do zvijezde

Samo da bih okusila

Slobodu i svjetlost

Nadu i toplinu

Nečeg što je veće od nas samih

I tvoje mi se srce čini poznatim

Znala sam ga stoljećima

Prije ovog života

Prije ovog tijela

Već sam ga držala u rukama

Poznata mi je njegova težina

Poznat mi je njegov oblik

Vidim njegove nijanse

I sve boje koje ga krase

I tvoje mi se ruke čine poznatima

Znala sam koliko su kontradiktorne

U svojoj snazi i nježnosti

I koliko sam samo puta prije

Uživala u sigurnosti

Tog jednog svemira u kojem se

Rodila ljubav

Moje je srce sigurno da te zna

Mjesecima i godinama

Desetljećima i stoljećima

I ne želi mi otkriti tajnu

Iza ovog misterioznog deja vu-a

Autori Psihološkog prostora koji preporučuju članak: Domina Kljaković Gašpić, univ. bacc. psych., Nataša Ivanković, mag. psych., Sandra Zgodić, mag. psych. i Matea Jukić, mag. psych.

Članak možete prokomentirati na našoj FB stranici:

Povodom Valentinova PsihoProza ove nedjelje nosi boje ljubavi. Saznajte kako različiti autori definiraju ljubav, što se događa u našem mozgu kada se zaljubimo, ali i kakve stihove pišu zaljubljena srca ❤️

Objavljuje Psihološki prostorNedjelja, 14. veljače 2021.

One thought on “Ljubav: sila koja p(re)okreće svijet

  1. Psihološki prostor

    Članak možete prokomentirati i u sljedećim FB grupama :

    Psihološki prostor – grupa za čitatelje
    https://www.facebook.com/groups/PProstor.citatelji/permalink/881535172623077

    Psiholozi
    https://www.facebook.com/groups/psiholozi1/permalink/3862826427074215/

    Psihijatrija, psihologija, psihoterapija, psihoanaliza Ψ
    https://www.facebook.com/groups/1136763053054295/permalink/3904552172942022/

    Forum psihologa – članova komore
    https://www.facebook.com/groups/1894214417515945/permalink/2811530502450994/

    Psihološke teme
    https://www.facebook.com/groups/1402223563343936/permalink/3109228205976788/

    Biti psiholog u Hrvatskoj
    https://www.facebook.com/groups/biti.psiholog.u.RH/permalink/3831663853539632/

    Savjeti psihologa
    https://www.facebook.com/groups/567038097437419/permalink/928301364644422

    ZA LJUBITELJE PSIHOLOGIJE i PSIHOLOGE
    https://www.facebook.com/groups/103489946361092/permalink/4041047052605342

    Reply

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.