Može li voda postati sredstvo prevencije suicida?

By | 17-09-2020
  • 129
    Shares
Natalia Alaburić, univ. bacc. psych., autorica teksta

Podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju kako godišnje gotovo 800.000 ljudi počini samoubojstvo – svakih 40 sekundi jedna si osoba oduzme život. Ova problematika posebno je bitna kod mladih, kod kojih je samoubojstvo drugi vodeći uzrok smrti. Uz to, posebno su mu podložni oni s problemima mentalnog zdravlja, primarno poremećajima raspoloženja, kao što su depresija ili bipolarni poremećaj, a čije se prevalencije u mnogim zemljama u posljednje vrijeme povećavaju. Bitno je, stoga, pronalaziti nove i efikasne načine prevencije suicida, a nedavna meta-analiza objavljena u British Journal of Psychiatry, pokazuje kako bismo se protiv samoubojstava mogli boriti vodom obogaćenom litijem.

Pozitivni efekti litija u psihijatrijskom tretmanu odavno su poznati

Litij je kemijski element iz skupine alkalnih metala koji se u psihijatriji koristi kao stabilizator raspoloženja, iako još uvijek nije u potpunosti jasno na koji način djeluje. Najčešće se prepisuje oboljelima od bipolarnog poremećaja, ali se pokazuje efikasnim i kod drugih bolesti, kao što su depresija, shizofrenija i poremećaj kontrole impulsa. Bitan efekt litija je, uz stabilizaciju raspoloženja, i smanjenje rizika od suicida kod pacijenata s poremećajima raspoloženja.

Litij kojeg prirodno pronalazimo u vodi mogao bi imati slične efekte

U puno manjim dozama nego u psihijatrijskim lijekovima, pronalazimo ga u žitaricama, povrću i vodi. Koncentracija litija u vodi se, pri tome, značajno razlikuje u različitim geografskim područjima. U skladu s time, ljudi iz različiti krajeva u organizam (primarno kroz vodu) unose različite koncentracije litija. Uzevši u obzir efekte u psihijatrijskom liječenju, počela su se provoditi istraživanja koja su ispitivala povezanost različitih razina litija u zalihama pitke vode te stope određenih događaja u populaciji, kao što su nasilna ponašanja i samoubojstva. Prvo takvo istraživanje 1990. godine u Texasu provode Schrauzer i Shrestha, a ono je pokazalo postojanje negativne povezanosti između stopa samoubojstva i nasilnih zločina te koncentracije litija u zalihama pitke vode, što je upućivalo na potencijalno korisne efekte povišenog unosa litija u organizam kod zdrave populacije.

Meta-analiza potvrđuje dobivene efekte

Od 1990. do danas, provedena su brojna istraživanja koja su ispitivala dobivenu povezanost u različitim dijelovima svijeta, na temelju kojih su Memon i sur. (2020) proveli opsežnu meta-analizu. Ona je pokazala statistički značajno manju stopu samoubojstava kod populacija koje žive u područjima čija je voda bogatija litijem. U skladu i s rezultatima kliničkih istraživanja, čini se da litij koji je prirodno prisutan u vodi potencijalno može smanjiti rizik od samoubojstva među stanovništvom. Jedan od mogućih mehanizama djelovanja jest stabilizacija raspoloženja. Klinička istraživanja potvrđuju takav efekt litija, iako se u njima primjenjuju značajno više doze od onih koje se pronalaze u vodi. Moguće je, stoga, da se radi o kumulativnom efektu kontinuirane izloženosti litiju. Drugi potencijalni način putem kojeg litij može prevenirati samoubojstva jest putem smanjenja agresivnih ponašanja, što je još jedan od poznatih efekata terapijskih doza litija. Budući da su agresivne metoda samoubojstava u pravilu uspješnije, moguće je da litij smanjuje smrtnost suicidalnih pokušaja.

Povezanost koncentracije litija u zalihama pitke vode i stope samoubojstava u različitim područjima Alabame (preuzeto iz Palmer, Cates i Gorman, 2018)

Provedena istraživanja su po svojoj prirodi ekološka i ona služe postavljanju hipoteza koje se tek moraju ispitati kontroliranim eksperimentima. To znači da na temelju ovih rezultata još uvijek ne možemo sa sigurnošću znati je li smanjena smrtnost zaista posljedica višeg unosa litija u organizam ili nekih drugih varijabli koje nisu uzete u obzir. Unatoč tomu, ovi rezultati pokazuju da postoji razlog za optimizam. Ukoliko se ova veza pokaže značajnom i u eksperimentalnim uvjetima, to bi značilo da postoji relativno jednostavan način preventivnog djelovanja po pitanju suicidalnih namjera i ponašanja, a to je obogaćivanje zaliha vode litijem.

Potencijalni problemi

Takva odluka, međutim, možda ne bi bila dočekana s oduševljenjem. Prije svega treba uzeti u obzir da rezultati ovih istraživanja pokazuju potencijalno djelovanje litija na ponašanje kroz smanjenje agresivnosti. Iako je to samo po sebi pozitivno, pitanje je ima li i još nekih bihevioralnih efekata koji nisu jednako poželjni. Drugi problem koji se u ovoj situaciji nameće jest kakva bi bila reakcija javnosti. Nepovjerenje građana u vlast moglo bi dovesti do otpora ovakvim idejama, unatoč njihovim dobrim namjerama. Uz to, ne treba zanemariti snažan porast teorija zavjera i onih koji im se priklanjaju. Nedvojbeno bi ovakav pothvat kod dijela građana rezultirao uvjerenjem da se radi o trovanju, drogiranju, kontroli uma ili čemu već drugom. Takve su reakcije javnosti bile prisutne već i objavom prvog istraživanja na ovu temu, zbog čega treba očekivati da bi danas bile mnogo snažnije. Stoga, realna je mogućnost da bi ovakav oblik prevencije suicida bio odbačen, čak i ako se pokaže efikasnim i neškodljivim.

Članak možete prokomentirati na našoj FB stranici

Podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju kako svakih 40 sekundi jedna osoba počini samoubojstvo. Osim što je…

Objavljuje Psihološki prostorSrijeda, 16. rujna 2020.