Odgoj djece u doba ekrana

By | 05-04-2022

Biti roditelj nikada nije bilo lako. Štoviše, u današnjem svijetu u kojem su korištenje pametnih telefona (engl. smartphone) i društvenih mreža postali svakodnevica, pred roditelje je postavljen još jedan izazov. Međutim, Istraživanja pokazuju da uz odgovarajuću poduku o kvalitetnom korištenju medija i tehnologije, smartphonei i društvene mreže mogu biti pozitivan sastavni dio odrastanja. No, je li uistinu sve tako jednostavno ili je roditeljska anksioznost neizbježna? Neke od tema o kojima se često raspravlja među roditeljima te kojih ćemo se dotaći u ovom članku je vrijeme ispred ekrana, koliko je previše i kakav utjecaj mediji zaista imaju na djecu?

O medijima

U današnjem svijetu punom promjena i izazova, mediji imaju veliku ulogu kao sredstva komunikacije koja se brzo prilagođavaju društvenim promjenama. Novine, časopisi, knjige, radijske i televizijske emisije i događaji protkani su kroz sva područja naših života, a pametni mobiteli, tableti i različiti novi mediji kao što su blogovi, društvene mreže i glazbene aplikacije, na osobit su način dio života djece i mladih. Gotovo bez imalo muke, mediji oblikuju nas svakodnevni život: utječu na radne navike, socijalizaciju, komunikaciju, kreativnosti i edukaciju. Nedvojbeno je da bi u današnjem vremenu modernom čovjeku bilo vrlo teško uspješno komunicirati, planirati, pa čak i zabavljati se i provoditi slobodno vrijeme bez njih. No, mediji imaju i mračnu stranu.

Dok s jedne strane igraju važnu ulogu u suvremenom odgojno-edukacijskom pristupu, s druge strane mediji mogu poprimiti oblik manipuliranja i/ili indoktrinacije, posebice kod djece i mladih. Primjerice, istraživanja pokazuju kako djeca tek između 7. i 9. godine života počinju razumjeti namjeru reklamnih poruka koje potiču na kupnju, a tek u dobi od 11-12 godina djeca razviju vještine koje im omogućuju da potpuno razumiju pravu svrhu postojanja oglasa. Zdravi skepticizam o istinitosti oglasa u djece se razvija u dobi od 13-14 godina. Navedno potvrđuje da su djeca i mladi najranjivija skupina kojom, bez pozitivnog utjecaja odraslih, mediji mogu vrlo lako manipulirati. Stoga, neizbježno je zapitati se je li moguće oduprijeti se medijskoj manipulaciji. Prvi korak svakako su stjecanje medijske pismenosti i poduka o kvalitetnom korištenju medija i tehnologije.

 Zabava i obrazovanje

Kvalitetni medijski sadržaji namijenjeni djeci i mladima, poput edukacijskih mobilnih aplikacija, internet stranica, televizijskih i radijskih programa, knjiga, kazališnih predstava i ostalih, mogu pozitivno doprinijeti različitim razvojnim ciljevima djece i mladih. Primjerice, odabir odgovarajućeg medija u nastavi može pozitivno djelovati na učenike, potičući njihov interes i motivaciju te pridonijeti boljoj obradi i pamćenju nastavnog sadržaja.

Nadalje, kvalitetan medijski program potiče radoznalost djece i mladih, poučava i otkriva nove svjetove i ideje, potiče razvoj govora i bogaćenja rječnika te motivira djecu i mlade na pozorno slušanje. Mediji također daju mladima mogućnost da usvoje znanja o drugim kulturama i jezicima te da se poistovijete i suosjećaju s likovima određenih filmova, serija ili knjiga, što moze pridonijeti njihovom pozitivnom emocionalnom razvoju.

Veliki broj djece i mladih provodi svoje slobodno vrijeme igrajući videoigre, koje ne samo da su zabavne, nego mogu i pozitivno djelovati na razvoj djece i mladih. Primjerice, tražeći odgovor nekog problemskog zadatka u sklopu igre, djeca i mladi razvijaju vještine logike i motorike. Isto tako, videoigre mogu pridonijeti učenju o primjerenom ponašanju i poštivanju pravila. Nadalje, utjecaj videoigara i ostalih medija također igra važnu ulogu u razvoju i procesu socijalizacije. Djeca i mladi, kao pripadnici određenih socijalnih grupa razgovaraju, igraju se, glume i poistovjećuju s likovima iz sadržaja koje prate. No, ona djeca i mladi koji nisu izloženi sadržaju kojemu su izloženi drugi, ne mogu ostvariti komunikaciju u toj skupini što nerijetko može dovesti do osjećaja neprihvaćenosti i socijalnog odbacivanja.

Neki od negativnih aspekata medija

Utjecaji medija i medijskih poruka su dalekosežni i ne moraju biti odmah vidljivi. Njihov štetan utjecaju moze biti vidljiv nakon dužeg vremena, stoga je važno da odrasli prate put medijskog opismenjavanja djece i mladih te pritom također razvijaju svoje vještine.

Još 1960ih godina Bandura je sugerirao da djeca gledajući nasilne scene i likove preuzimaju nasilne obrasce ponašanja. Danas je poznato da djeca rane dobi svoju pažnju usmjeravaju na istaknute događaje, a ukoliko je to u većini slučajeva nasilje, utoliko je vjerojatnije da će kasnije, kroz igru, imitirati ono što su vidjeli i čemu su bili izloženi. Bitno je naglasiti da čak i kad je nasilje prikazano kako bi se dokazala neka moralna ili obrazovna pouka, kako bi se predstavili društveni sukobi ili kršenje dječjih prava, ono može imati negativan utjecaj na zdravi razvoj djece.

Nadalje, nedostatak istinitih prikaza raznolikosti rasa, naroda, staleža, vjera, teškoća u razvoju, geografske pripadnosti, dobi i slično, povezuje se s promicanjem ograničenog svjetonazora koji svojom diskriminacijom utječe na način na koji djeca i mladi vide sebe i druge. Štoviše, česti stereotipni prikazi dječaka i djevojčica imaju veliki utjecaj na razvoj rodnih identiteta, očekivanja koja djeca i mladi imaju od sebe i od pripadnika suprotnog spola. Stereotipni prikazi također utječu na razvoj samopoštovanja, načina viđenja vlastitih tijela te mogu utjecati na povećanje rizičnih ponašanja u mladih, uključujući rana seksualna iskustva i ovisnost.

Zastrašujući podaci istraživanja u SAD-u i Velikoj Britaniji ukazuju da izloženost internetskoj pornografiji započinje u sve mlađoj dobi, gdje je prosječna dob u kojoj dječaci počnu gledati internetsku pornografiju trenutno 11 godina. U tom kontekstu, vrlo je bitno prepoznati važnu ulogu roditelja. Iako mnogi roditelji izbjegavaju razgovor o seksu i internetskoj pornografiji sa svojom djecom te često misle da bi to moglo potaknuti djecu i mlade na rizičnija seksualna ponašanja, istraživanja sugeriraju suprotno. Stručnjaci procjenjuju da se djeca i mladi koji su više razgovarali s roditeljima o tim temama vrlo često odgovornije ponašaju.

Kao jedan od negativnih aspekata medija i vremena provedenog ispred ekrana, nerijetko se spominje i pretilost. Zdravstveni stručnjaci i nutricionisti sugeriraju da za djecu koja provode više od 4 sata dnevno gledajući TV ili koriste medije postoji veća vjerojatnost da će imati prekomjernu tjelesnu težinu. To je zato jer vrijeme ispred ekrana potiče djecu da jednu grickalice i nezdravu hranu poput slatkiša i čipsa te piju bezalkoholna pića s praznim kalorijama. Dobar način da pomognemo djeci da održe zdravu tjelesnu težinu je da zamijenimo vrijeme provedeno ispred ekrana sa igrama na otvorenom.

Idealna sredina

Danas živimo u svijetu koji je prepun digitalnih medija i tehnologije. Svi mi – odrasli i djeca – imamo stalan pristup informacijama u stvarnom vremenu iz cijelog svijeta, no bitno je razviti medijsku ravnotežu koja se odnosi na vrijeme provedeno pred ekranima i medijske sadržaje koje koristimo. No, kako postići da djeca i mladi razviju medijsku ravnotežu te da koriste medijske sadržaje za razvoj i zadovoljenje  intelektualnih potreba i potreba za zabavom. Kako postići da im negativne poruke oblikuju kritičku moć, a pozitivne izgrađuju duh? Kako medije učiniti vrijednim odgojnim i obrazovnim instrumentima?

Prvi korak svakako su stjecanje medijske pismenosti te podučavanje djece i mladih o kvalitetnom korištenju medija i tehnologije. Negativni utjecaji medija ne mogu se iskorijeniti, no djeci i mladima mogu se pružiti kognitivni alati koji će im omogućiti da kroz aktivno korištenje medija kritički sagledavaju i analiziraju sadržaje te odabiru pozitivne utjecaje u svrhu produktivnog korištenja medija, a negativne uočavaju i odbacuju. Bitno je prepoznati da djeci i mladima ne nedostaje praktičnog znanja u korištenju medija, no vrlo često djeca i mladi nemaju razvijenu svijest o tome da se nešto loše može dogoditi ili da se događa upravo njima, što nadalje naglašava važnost podučavanja o kvalitetnom korištenju medija i tehnologije. Medijsko obrazovanje djeci i mladima mogu pružiti i roditelji i nastavnici, koji su ujedno i njihovi uzori u tome kako i kada koristiti medije.

Za kraj, neizbježno je spomenuti i preporuke stručnjaka za vrijeme provedeno ispred ekrana. Američka akademija za pedijatriju (AAP) i Svjetska zdravstvena organizacija predlažu da djeca mlađa od 2 godine ne bi uopće trebala provoditi vrijeme pred ekranom. Za djecu u dobi od 2 do 4 godine ne preporuča više od 1 sat dnevno, dok tinejđeri ne bi trebali provoditi više od 2 sata dnevno ispred ekrana u svrhu zabave. Međutim, ovo nisu neraskidiva pravila kojih se treba strogo pridržavati te roditelji moraju odlučiti što je najbolje za njihovu djecu i obitelj.Dok se nosite s novim izazovima odgoja djece u doba ekrana, ne zaboravite Ne možemo uvijek graditi budućnost za našu djecu, ali možemo graditi našu djecu za budućnost (Franklin D. Roosevelt).

Autori Psihološkog prostora koji preporučuju članak: doc. dr. sc. Domagoj ŠvegarHana Mehonjić, mag. psych. i Matea Jukić, mag. psych.

Članak možete prokomentirati na našoj FB stranici:

https://www.facebook.com/psiholoski.prostor/posts/497325828653156