Počeli su praznici, lezi pod palmu i uživaj

By | 20-08-2021
  • 142
    Shares
Azra Klempić, mag. psych., autorica teksta

U tijeku su dugo iščekivani ljetni praznici kojima se većina djece uzbuđeno veselila. No, mnogim roditeljima ljeto i ljetni praznici predstavljaju izazov. Što raditi s djecom tijekom ljeta? Kamo ići? Pustiti ih da se odmaraju ili ipak učiti?

U odmoru je pola zdravlja

Kako odraslima, tako i djeci, odmor doprinosi fizičkom i mentalnom zdravlju. Tako je vrlo važno da se djeca tijekom ljetnih praznika odmore i uzmu predah od učenja i školskog gradiva. No, ne zaboravimo, osim kroz igru i različite aktivnosti, djeca se mogu opustiti i odmoriti i uz čitanje.

U ovom članku ukratko ćemo razmotriti dobrobiti čitanja za djecu i zašto se čitanje ne bi trebalo podcijeniti.

Zašto je važno čitati djeci i poticati čitanje u starijoj dobi

Gusari, mačke u čizmama, vile i vilenjaci, put u svemir i krave koje pričaju samo su neke od stotine uzbudljivih likova i avantura na koje nas čitanje i mašta mogu odvesti. Čitanje potiče djecu da kroz maštu zamišljaju likove, vizualiziraju različite dijelove svijeta i predviđaju ishod raznoraznih pustolovina. No, mašta nije samo izvor zabave. Razvijanje mašte vodi ka razvijanju veće kreativnosti što između ostalog, pozitivno utječe na razvoj samopouzdanja u djece. Razvoj kreativnosti također potiče djecu da nauče kritički razmišljati. Djeca uče pronalaziti, stvarati i predlagati alternative, tražiti različite putove za slične ciljeve te samostalno rješavati probleme. Štoviše, djeca tako razvijaju samostalnost, toleranciju i aktivno sudjeluju u individualnim i grupnim aktivnostima (Stevanović, 2006).

Osim razvoja kreativnosti, čitanje također potiče djetetov kognitivni razvoj. Kognitivni razvoj odnosi se način na koji pokušavamo razumjeti i prilagoditi se svijetu u kojem živimo, a upravo čitanjem djeci obogaćujemo njihova iskustva i širimo vidike. S obzirom da se čitanje smatra visokom kognitivnom sposobnošću, usvajanje vještine čitanja jedan je od najvažnijih postignuća djeteta u početnom školovanju. Dobro razvijene predčitačke vještine imaju vrlo važnu ulogu tom procesu.  Stoga, čitanje naglas s malom djecom, čak i ako ne mogu u potpunosti razumjeti što govorite, pruža priliku da djeca razviju svoje prve predčitačke vještine. Primjerice, djeca razvijaju razumijevanje da je čitanje nešto što se postiže fokusiranjem slijeva na desno i da je okretanje stranica bitno za nastavak.

Čitanje također igra vrlo bitno ulogu u djetetovom socijalnom razvoju. Socijalni razvoj djece se najčešće odnosi na proces u kojem dijete uči komunicirati s drugima oko sebe i razvija komunikacijske vještine, poput govora, slušanja, pisanja, gesta, izraza lica i govora tijela. Primjerice, tijekom slušanja priče dijete će naučiti kako aktivno slušati, bez da se pritom igra igračkama, gnjavi kućnog ljubimca ili nešto treće. A vještina aktivnog slušanja, koja je ujedno i ključni element uspješne komunikacije, pomoći će djetetu da u kasnijem djetinjstvu razvije usredotočenost na bilo koju radnju, kako u školi, tako i izvan nje. Nadalje, slušajući izgovorene riječi, djeca pamte i počinju shvaćati kontekst u kojem mogu upotrijebiti novo naučene riječi. Čitanje je također jedan od najboljih i najlakših načina da dijete razvije dobre vještine pisanja. Čitajući razne knjige dijete upoznaje različite stilove pisanja koje vrlo često ne može čuti u svakodnevnom govoru. To mu omogućava da vremenom razvije vlastiti stil pisanja kojim će najbolje izraziti svoje stavove i razmišljanja.

Čitanje i empatija

U sklopu socijalnog razvoja, dijete također počinje razvijati svoje prosocijalne vještine. Prosocijalno ponašanje je oblik moralnog postupanja u kojem se pojedinac ponaša na društveno poželjan način. Takvo ponašanje se u djece potiče od njihove najranije dobi, a jedna od važnijih sastavnica prosocijalnog ponašanja jest empatija. Empatija je sposobnost razumijevanja situacija, doživljaja i osjećaja drugih. Ona djeci pomaže u razvoju i očuvanju prijateljstava te prosocijalnom ponašanju kao što su dijeljenje, pomaganje drugima i surađivanje. S druge strane, nedostatak empatije može uzorkovati poteškoće u odnosima s drugima te odvesti do neprimjerenog ponašanja. Baš kao i druge vještine, empatija je vještina koja se uči te koju treba poticati i postepeno razvijati. No, kako je razvoj empatije povezan sa čitanjem?

Kada dijete zaroni u svijet knjige upoznaje se sa različitim životima likova iz priče i njihovim osjećajima s kojima se može poistovjetiti i razviti empatiju. Različite životne priče, likovi i njihove osobine također potiču razvijanje svijesti o različitosti. To kasnije može pomoći u shvaćanju i prihvaćanju različitosti među vršnjacima i ljudima općenito. Različite teme u knjigama mogu pomoći djeci da bolje razumiju vlastita životna iskustva i iskustva drugih.

Ne zaboravimo, osim što je razvoj empatije dimenzija života koja je od neizmjernog značaja za svako dijete, ona je također i osobina koja može promijeniti svijet budućnosti!

Kako putovati kroz vrijeme? – Čitaj!

Ljetni praznici idealna su prilika da uključite čitanje u svoju svakodnevnu rutinu. S obzirom da završetkom škole djeca odjednom dobiju pregršt slobodnog vremena, nije na odmet isplanirati kako će dijete provesti duge ljetne dane. Rutina će djeci pružiti osjećaj sigurnosti i ugode, a čitanje će postati svakodnevna aktivnost kojoj će se veseliti. Povrh toga, čitanje će roditeljima i djeci dati priliku da izgrade međusoban osjećaj bliskosti i povezanosti te da se međusobno upoznaju. Putovanje kroz priču pomoći će roditeljima da uoče djetetove interese, potrebe, strahove, sposobnosti i način razmišljanja. Pažnja koju roditelj posveti djetetu tijekom čitanja, prenosi djetetu poruku da je ono važno roditelju te kod djeteta stvara osjećaj ugode, sigurnosti i povjerenja, što naposljetku potiče pozitivan rast i razvoj.

Djeca su uvijek spremna na čudo! Zato zaronite s njima u neistražene, nadahnjujuće svjetove, otputujte kroz vrijeme, postanite jedan od likova čudnovatih svjetova bajki, mijenjajte glasove, oponašajte zvukove i uživajte u nezaboravnim pustolovinama svijeta knjige!

Autori Psihološkog prostora koji preporučuju članak: doc. dr. sc. Domagoj Švegar, Hana Mehonjić, mag. psych.,  Matea Jukić, mag. psych., Barbara Paušak, univ. bacc. psych., Danijel Turkan, mag. psych., i Jelena Žipovski, mag. psych..

Članak možete prokomentirati na našoj FB stranici:

Kako odraslima, tako i djeci, odmor doprinosi fizičkom i mentalnom zdravlju. Tako je vrlo važno da se djeca tijekom…

Objavljuje Psihološki prostorPetak, 20. kolovoza 2021.