Proći s pet- mentalno zdravlje i školski/akademski uspjeh

By | 01-09-2021
  • 122
    Shares

„Jednostavno moram imati pet“ i „Još samo jedna ocjena mi fali“ nerijetko su rečenice koje se provlače kroz razgovore, kako učenika, tako i studenata, posebice približavanjem kraja školske i akademske godine. Želja za izvrsnošću poticana je još od davnih vremena kroz olimpijsko geslo „Brže, više, jače“ koje je motiviralo natjecatelje na bolje rezultate i veće zalaganje u svom radu. No, nosi li žudnja za boljim uspjehom svoju cijenu? Postoji li poveznica između školskog i akademskog uspjeha te mentalnog zdravlja?

Opterećenost ocjenama

Konstrukt opterećenosti ocjenama („grade obsession“) u zadnjih je nekoliko godina dobio na važnosti. Istražujući učestalost varanja u akademskom okruženju, američki su znanstvenici zapazili kako postoji sve veća potreba učenika i studenata za boljim ocjenama, dok usvajanje znanja gubi na važnosti (Aluede, Omoregie i Osa-Edoh, 2006). Istraživači su primijetili kako fokus usmjeren prema odličnim ocjenama postaje prioritet nad unutarnjom motivacijom za znanjem. Jedno od objašnjenja leži u vjerovanju učenika kako viši prosjek ocjena omogućuje bolji karijerni put, te je samim time važniji od vještina usvojenih učenjem (Thomas, 2011). Osim motivacije za zaposlenjem, stručnjaci navode kako pozadina opterećenosti ocjenama obuhvaća i očekivanja od okoline, prvenstveno od strane roditelja, te unutarnji pritisak učenika i sliku o sebi u akademskom okruženju (Asif Kahn, 2014).

Izgaranje u odgojno- obrazovnom okruženju

Usmjerenost na ocjene i opterećenost istima visoko je povezana s mentalnim zdravljem. Učenici opterećeni ocjenama imaju promjenjivu sliku o sebi koja ovisi o svakoj ocjeni, bilo dobroj ili lošoj, te svoje samopoštovanje često grade isključivo na temelju školskog i akademskog uspjeha (Marcus i Tomasi, 2020). Također, pri izrazitom stresu, posebice u ispitnim rokovima ili kraju školske godine, kod učenika se može javiti i anksioznost povezana s ocjenjivanjem, promjene raspoloženja praćene nedostatkom sna, gubitkom apetita i iscrpljenošću. Stalna izloženost akademskom stresu tako može dovesti do sveukupnog izgaranja koje višestruko narušava mentalno zdravlje osobe.

Kako pomoći?

Podrška okoline i najbližih tijekom školovanja zaštitni je faktor u doživljaju opterećenosti ocjenama te izgaranju u odgojno-obrazovnom okruženju. Pružanjem podrške učenicima i studentima u ispitnim rokovima i obavezama možemo smanjiti osjećaj pritiska okoline. Također, važan faktor u očuvanju mentalnog zdravlja svakako je edukacija, te su odgojno-obrazovne ustanove bitna komponenta u istom (Aluede, Omoregie i Osa-Edoh, 2006). Psihoedukacijom o načinima očuvanja mentalnog zdravlja pri postizanju školskog i akademskog uspjeha te provođenjem preventivnih programa i radionica možemo potaknuti mlade na brigu o sebi te zdrav pristup školskom i akademskom uspjehu.

Misao autora

Dati sve od sebe, a prihvatiti svoje nesavršenosti čini se kao nedostižan cilj u svijetu koji teži bržem, višem i jačem. No upravo ta misao vodilja može nam poslužiti kao temelj prema očuvanju mentalnog zdravlja. Prosjek ocjena ne možemo izbjeći, no podizanjem svjesnosti o izgaranju u školskom i akademskom okruženju te smanjenjem pritiska okoline možemo postaviti osnove zdravog pogleda na uspjeh te težnje za zdravijim i (ne)savršenijim svijetom.

Aluede, O., Omoregie, E.O., Osa-Edoh, G.I. (2006). Academic dishonesty as a contemporary problem in higher education: how academic advisers can help, Reading Improvement, 43(2),64-72.

Asif Kahn, M. (2014). Students’ Passion for Grades in Higher Education Institutions in Pakistan, Procedia – Social and Behavioral Sciences,112, 702-709.

Marcus, M, Tomasi, D. (2020). Emotional and Cognitive Responses to Academic Performance and Grade Anxiety, Journal of Medical Research and Health Sciences, 3(4), 919-925.

Thomas, J. (2011). Factors relating to student grade obsession: A quantitative correlational study. PrQuest Dissertation Publishing, University of Phoenix.

Autori Psihološkog prostora koji preporučuju članak: doc. dr. sc. Domagoj Švegar, Matea Jukić, mag. psych., Hana Mehonjić, mag. psych., Izabella Colić, univ. bacc. psych., Dolores Aladić, mag. psych. i Dragana Đokić, spec. sci. psih.

Članak možete prokomentirati na našoj FB stranici:

https://www.facebook.com/psiholoski.prostor/posts/363225448729862

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.