Psihologija zla: replikacija stanfordskog zatvorskog eksperimenta “in vivo” na 120 tisuća građana

By | 06-06-2020
  • 552
    Shares
doc. dr. sc. Domagoj Švegar, autor teksta

Uvod u analogiju stanfordskog zatvora i hrvatskih strukovnih komora

Stanfordski zatvorski eksperiment posve je neprihvatljiv s etičkog aspekta i danas bi bilo nedopustivo ponoviti nešto slično. No budući da je on već proveden, najbolje što nam sada preostaje je naučiti iz njega čim više. Pisanjem ove analogije, namjera mi je tome i doprinijeti. Čitajući tekst koji slijedi, usudim se reći, na neki način iskazujete respekt prema sudionicima stanfordskog eksperimenta, osobito onima koji su najviše propatili u ulozi zatvorenika. Pročitate li ga do kraja, iskazat ćete respekt i prema patnji “komorskih zatvorenika”, koja je zbog dugotrajnosti i drugih faktora, kao što ćete vidjeti, u odnosu na one “stanfordske” neusporedivo veća. Razumijevanjem psihologije u podlozi stanfordskog zatvora, čitatelj će moći razumijeti zašto su se komore, zamišljene kao bastioni struke, pretvorile u mučilišta slobodnomislećih intelektualaca.

Tekst otvaram uvodnim opisom stanfordskog eksperimentalnog klasika, naglašavajući i ukratko analizirajući njegove ključne faktore i momente. U središnjem dijelu povlačim paralele između stanfordskog zatvora i hrvatskih strukovnih komora. U nekima od njih, malobrojni kolege na funkcijama “vladaju” nad mnogobrojnim članstvom poput stanfordskih čuvara. Istovremeno, članovi su poput stanfordskih zatvorenika dovedeni u slično ali daleko intenzivnije stanje naučene bespomoćnosti i poslušno rade sve što im se kaže. Nakon toga, prikazujem individualne slučajeve devet “komorskih zatvorenika” (Goran Cvetojević, Ivica Ban, Domagoj Švegar, Draženka Šarić Šimić, Josip Krolo, Olivera Birta, T.J., Ivica Milanja i Igor Longo) te slučaj Marije Nuić-Drozdek, kolegice koja je nedavno uspjela izaći iz komore.

Analizirajući motive, ponašanja i psihološka stanja aktera, kao i cjelokupan kontekst, zaključujem kako je psihologija u podlozi stanfordskog i komorskih zatvora vrlo slična. Među mnogim čimbenicima koje analiziram, ključno je uvjerenje da je izlaz iz zatvora nemoguć. Kada se zatvorenici u to uvjere, tada dolaze u stanje naučene bespomoćnosti, čime postaju podložni potpunoj kontroli i dominaciji čuvara. Situacija je po tom pitanju osobito alarmantna u Hrvatskoj psihološkoj komori, što ilustriram primjerima kolegice kojoj komora ne dopušta ispis jer nije platila članarinu za 13 godina unazad iako cijelo to vrijeme uopće ne radi kao psiholog, zatim kolege od kojega HPK traži da im plati ispisninu iako je već 7 godina u mirovini, kolegice koja zadnjih 6 godina živi u Irskoj no usprkos tome mora platiti ispis te drugih. Nekim kolegama komora rješenjem odbija zahtjeve za ispis, a nadležno ministarstvo niti u roku godine dana ne rješava žalbe protiv tih rješenja. S obzirom na to da Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku čak 90% žalbi članova HPK ne rješava u zakonskom roku, te na činjenicu da mnoge ne rješava čak ni nakon intervencija Upravne inspekcije i Pučke pravobraniteljice, uvjerenje da je izlaz iz Hrvatske psihološke komore gotovo nemoć nije nimalo iluzorno, već vrlo realno. Stanje bespomoćnosti, odnosno uvjerenje članova da po tom pitanju ne mogu ništa izmijeniti ma koliko se borili, dodatno je intenzivirano intimidirajućom činjenicom da dopise, kojima ih se upozorava da će protiv njih biti pokrenut disciplinski i odgovarajući sudski postupak, osobno potpisuje bivši glavni državni odvjetnik.

Još potresnija je činjenica da je članica Upravnog odbora HPK i Etičkog odbora HPK istovremeno radila u ministarstvu kao voditeljica Odjela za upravni nadzor, a danas radi u Službi za upravni nadzor. Jedna od zadaća tog odjela i te službe je nadzor nad zakonitosti rada HPK i njenih tijela. Dotičnu sam službenicu, Blanku Žic Grgat, koja u međuvremenu postaje i predsjednicom Povjerenstva za stručni nadzor HPK, prijavio Upravnoj inspekciji. Dva mjeseca nakon što je slijedom moje prijave konstatirano da imenovana krši Zakon o državnim službenicima, saznajem da me predsjednica HPK, Andreja Bogdan, zbog “verbalnog delikta”, odnosno zbog objavljivanja na društvenim mrežama, prijavila Etičkom odboru, u kojem sjedi upravo ta ista državna službenica Žic Grgat. Situacija je neugodna sama po sebi, a osobito ako imate na umu da se na postupanje Etičkog odbora mogu požaliti ili Predsjednici HPK (koja me prijavila) ili Upravnom odboru (u kojem sjede i Predsjednica koja me prijavila i državna službenica Žic Grgat) ili službi nadležnog ministarstva koja nadzire zakonitost rada HPK, a u kojoj je zaposlena ista državna službenica.

S obzirom na ukratko opisano osobno iskustvo, mislim da mogu razumijeti psihološka stanja stanfordskih zatvorenika, a da ih što zornije dočaram čitateljima, u pisanju perspektivu znanstvenika povremeno izmjenjujem s perspektivom zatvorenika, otprilike ovako kao i u ovom uvodnom dijelu teksta koji ste dosad pročitali. Pretežno znanstveni diskurs na momente kombiniram s pripovijedačkim, koristeći poneku metaforu i digresiju, a sve to kako bih čitatelju omogućio što realniji uvid u psihološka stanja komorskih zatvorenika. Pritom ističem da su sve činjenice i dokumenti koje prezentiram vjerodostojni, što garantiram pod punom moralnom, materijalnom i kaznenom odgovornošću.

Eventualna reagiranja ili komentare osoba koje imenujem, rado ću objaviti, a istinitost sadržaja ovog teksta, ukoliko bih na to bio prisiljen, dokazivat ću sudskim putem.

Tko je prof. Philip Zimbardo i što se točno dogodilo u Stanfordu?

Davne 1971. godine, u podrumu Sveučilišta u Stanfordu, 38-godišnji profesor psihologije, Philip Zimbardo, proveo je eksperiment zbog kojega bi danas vrlo vjerojatno bio izbačen sa sveučilišta. Sudionike u eksperimentu pronašao je putem novinskog oglasa, u kojem je naveo da nudi 15 dolara dnevno studentima koji će sudjelovati u istraživanju zatvorskog života.

Originani oglas za sudjelovanje u stanfordskom eksperimentu. Izvor: http://prisonexp.org/

Odazvalo se više od 70 studenata, među kojima je odabrano 24 fizički i psihički zdravih i stabilnih, sudski nekažnjavanih mladih muškarca. Bacanjem novčića, dakle posve nasumično, oni su podijeljeni u dvije skupine: zatvorenike i čuvare. Među skupinama nije bilo razlika u inteligenciji ni drugim možebitno važnim karakteristikama. U svakoj grupi odabrane su po tri rezerve, a preostalih 9 čuvara i 9 zatvorenika ispraćeno je u podrum, prethodno preuređen u zatvorske ćelije. Dolaskom u podrum, započelo je nešto što je trebalo nalikovati današnjem „Big Brotheru“, ćelije su naime bile ozvučene, a zatvor sniman, no zbog eskalacije brutalnosti i sadizma teško razumljivih normalnom čovjeku, eksperiment je prekinut već nakon 6 dana. Odnosno, bolje reći tek nakon 6 dana…

…Ovi stražari su uživali u moći koju su posjedovali, iako ni jedno od preliminarnih testova ličnosti nije moglo predvidjeti takvo ponašanje. Zatvorenici su čak dali nadimak ”John Wayne” najbrutalnijem stražaru u eksperimentu. Zatvorenici su se nosili sa svojim osjećajima frustracije i nemoći na različite načine. Isprva, neki zatvorenici su se pobunili ili borili sa stražarima. Četiri zatvorenika doživjela su emocionalni slom i tako pobjegla iz situacije. Jedan zatvorenik razvio je psihosomatski osip po cijelom tijelu kada je čuo da je njegov zahtjev za uvjetnom kaznom odbijen. Drugi su se sa situacijom pokušali nositi tako što su bili dobri zatvorenici, radeći sve što su stražari željeli. Do kraja eksperimenta, zatvorenici su se dezintegrirali, i kao grupa i kao pojedinci. Više nije bilo jedinstva, samo hrpa izoliranih pojedinaca, poput ratnih zarobljenika ili mentalnih bolesnika. Stražari su preuzeli potpunu kontrolu u zatvoru, te su od zatvorenika tražili slijepu poslušnost.

Viđen je i posljednji čin pobune. Zatvorenik 416 je nedavno primljen od onih zatvorenika koji su bili na čekanju. Za razliku od drugih zatvorenika koji su iskusili postupno povećavanje uznemiravanja, ovaj zatvorenik je stigao u zatvor kada je uznemiravanje bilo u punom zamahu. ”Stari zatvorenici” su mu rekli da je odustajanje nemoguće i da je to pravi zatvor. Zatvorenik 416 počeo je štrajk glađu kako bi bio oslobođen. Nakon nekoliko neuspješnih pokušaja uvjeravanja Zatvorenika 416 da jede, stražari su ga zatvorili u samicu na tri sata, iako je njihovo pravilo bilo da je jedan sat u samici limit. Čak i nakon toga, Zatvorenik 416 je odbio hranu. U ovom trenutku, umjesto da ga smatraju junakom, drugi zatvorenici su ga vidjeli kao problematičnog. Glavni stražar to je iskoristio dajući zatvorenicima izbor: odreći se svojih deka za Zatvorenika 416 ili ga ostaviti cijelu noć u samici. Većina je izabrala zadržati svoje deke i ostaviti Zatvorenika 416 u samici

Marta Prekrat opisuje 5. dan stanfordskog zatvorskog eksperimenta, u radu naslova “Zimbardov eksperiment, njegov doprinos, te etičke dileme“, str. 11.

“John Wayne”, zatvorski čuvar

Izvor: http://prisonexp.org/

Zatvorenik 416

Izvor: http://prisonexp.org/

Eskalacija nasilja

Sudionici istraživanja u svoje su se uloge brzo uživili. Čuvari su već prve noći budili zatvorenike, postrojavali ih i prebrojavali, a kad bi ocijenili da se neprimjereno ponašaju, npr. da narušavaju ugled i čast zatvorskih čuvara i zatvora kao institucije, tjerali bi ih da rade sklekove, ponekad ih pritiščući nogom o pod kako bi im otežali izvršavanje izrečene disciplinske mjere. Međutim kako to nerijetko biva, akcija je izazvala reakciju. Već drugog dana, eksperiment se pretvorio u dramu – počela je pobuna zatvorenika!

Pobuna zatvorenika

Iako su čuvari imali uputu da slobodno poduzmu što god je potrebno da održe autoritet i red u zatvoru, to im nije polazilo za rukom. Zatvorenici su bilo složni, zabarikadirali su se, čak i provocirali stražare uvjereni da su ih nadmudrili, no na njihovu nesreću, mladi, ali vrsni psiholog Zimbardo mislio je o svemu i čuvarima je još unaprijed dodijelio savjetnika od kojeg je teško zamisliti boljeg. To je bio Carlo Prescott, teški kriminalac i prekaljeni robijaš s ukupno čak 17 godina zatvorskog staža. Potpomognuti njegovim savjetima, čuvari su odlučili upotrijebiti silu, aktivirali su trojicu kolega u pričuvi i probili barikadu primjenom protupožarnih aparata nad zatvorenicima u skučenom prostoru. Pobunjenike su izvukli na hodnik i skinuli do gola, a vođu pobune zaključali u „samicu“, odnosno u ormar širine i dubine 60 sa 60 centimetara, a visine taman dovoljne da zatvorenik u njemu uspravno stoji.

Carlo Prescott (u sredini), savjetnik stanfordskih čuvara. Izvor: http://prisonexp.org/

Psihološka taktika čuvara – razbijanje solidarnosti zatvorenika

Čuvari su suzbili pobunu, ali su i dalje imali velik problem. Radili su po trojica u smjenama, a zatvorenika je konstantno bilo devet i surađivali su kao dobar tim. Čuvari su zato nad zatvorenicima primijenili psihološki pristup, dobru staru taktiku privilegiranja, poznatiju kao „zavadi pa vladaj“. Vođama pobune i njima bliskim zatvorenicima uskratili su hranu, ali bi pred njima davali najukusniju hranu preostalim zatvorenicima, koji su tijekom pobune bili mirniji. Tim i sličnim postupcima rekordnom su brzinom razbili solidarnost zatvorenika. Vođa pobune i njemu najlojalniji kolege čak su posumnjali da su povlašteni zatvorenici doušnici čuvara. Zatvorenici su u trenu postali vrlo nepovjerljivi jedni prema drugima.

Najvažniji detalj eksperimenta – uvjerenje zatvorenika da nije moguće prekinuti sudjelovanje u istraživanju

Izbijanjem pobune, čuvari su počeli doživljavati zatvorenike kao izazivače nereda i prijetnju vlastitoj sigurnosti. Sukladno tome pooštrili su kontrolu i počeli postupati sve agresivnije, uslijed čega je Zatvorenik 8612, vođa pobune, već prije isteka drugog dana eksperimenta počeo pokazivati znakove akutnog stresa poput konfuznog mišljenja te nekontroliranih ispada bijesa i plača, karakterističnog za situacije u kojima je čovjek bespomoćan. Zatvorenik je o tome razgovarao sa suradnicima istraživača, i zatražio da napusti eksperiment, međutim nije naišao na razumijevanje. Naime, jedan od suradnika s kojim je razgovarao bio je upravo robijaš Carlo Prescott. Prescot ga je nazvao slabićem i pričao mu da je ovo ništa naspram onoga što bi mu čuvari, ali i zatvorenici radili u najgorim zatvorima, poput jednoga u San Quentinu. Vođa pobune je razgovarao i s prof. Zimbardom osobno, no niti on nije prepoznao ozbiljnost situacije. Zimbardo, koji je u eksperimentu osobno igrao ulogu zatvorskog nadzornika, ponudio mu je nagodbu da postane doušnik čuvarima u zamjenu za prestanak maltretiranja, rekao mu da se vrati u ćeliju, razmisli o tome i prespava.

Zatvorenik 8612, vođa pobune. Izvor: http://prisonexp.org/

Stanje naučene bespomoćnosti

Zatvorenik 8612 je na temelju toga zaključio da je prekid sudjelovanja u eksperimentu nemoguć prije isteka 14 dana, a kad se vratio u ćeliju to je rekao drugim zatvorenicima. U tom momentu, ono što je jučer bio eksperiment, a jutros drama, krajem dana pretvorilo se u horor za zatvorenike. Uvjerenje da je izlaz nemoguć dovelo ih je u stanje naučene bespomoćnosti. U njemu ljudi pasivno prihvaćaju neugodu, prestaju razmišljati o bijegu iz situacije, a kamoli o suprotstavljanju izvoru te neugode. Kada se žrtva nađe u takvom psihičkom stanju, nasilnik to nepogrešivo osjeti poput predatora koji nanjuši krv. Agresivnost čuvara prerasla je u sadizam. Tjerali su zatvorenike da rade što god im se prohtjelo. Prisiljavali su ih da im glancaju cipele, da golim rukama čiste zahodske školjke, nakon čega su im trajno zabranili odlazak na zahod, tjerajući ih da nuždu obavljaju u ćelijama u kojima borave i spavaju.

Preporuka za one koji žele znati više

Život u neizdrživom smradu bio je samo jedan način ponižavanja zatvorenika, a ostale kreativne metode čuvara dobro su dočarane u filmu Das Experiment, kojeg preporučam svima koji žele znati više. Film vjerodostojno ilustrira stvarne stanfordske događaje, sve do pred kraj u kojem umjetnička sloboda prevladava nad dokumentarnim činjenicama. Također preporučam pogledati dokumentarac na videu ispod.

Zimbardo (Stanford Prison Experiment). Izvor: YouTube

Philip Zimbardo je 1973. godine povukao rijetko viđen potez. Osobno je zatražio da APA (American Psychological Association) provede etičku evaluaciju stanfordskog eksperimenta. Dakle, moglo bi se reći da je prijavio sam sebe zbog mogućeg nepoštivanja etičkih standarda. APA je izvršila evaluaciju i zaključila da je eksperiment proveden u skladu sa svim tadašnjim etičkim smjernicama. Te su se smjernice, međutim, znatno pooštrile. Tako je na primjer danas, neovisno o kakvom se istraživanju radilo, obveza istraživača da svakog sudionika prethodno informira o tome da kad god to poželi, iz bilo kojeg razloga, može odustati od istraživanja. Zimbardo je 2002. godine postao predsjednik APA-e, najuglednijeg američkog udruženja psihologa, a danas ima 87 godina i još uvijek predaje kao profesor emeritus na Odsjeku za psihologiju Sveučilišta u Stanfordu, gdje radi već preko pola stoljeća, od 1968. godine. Prije toga je predavao psihologiju na Sveučilištima Columbia (1967-1968) i New York (1960-1967), a karijeru je započeo na Yaleu (1959-1960), gdje je doktorirao (1959.) u dobi od 26 godina.


U čemu je sličnost naših strukovnih komora i stanfordskog zatvora?

Usporedimo li hrvatske strukovne komore sa stanfordskim zatvorom, komorski funkcioneri bili bi ekvivalentni zatvorskim čuvarima, a članovi komora zatvorenicima. Mnogi komorski zatvori imaju i svojeg “John Waynea”, kao i velik broj bespomoćnih zatvorenika, pomirenih sa svojom sudbinom.

Odgovori Hrvatske psihološke komore članovima koji su podnijeli prigovore

U Hrvatskoj psihološkoj komori je više članova pokušavalo prigovorima ukazivati na nepravilnosti u radu Skupštine. Ovo je tipičan odgovor na takve prigovore. „Niti u jednom aktu Komore, niti u Statutu niti u Poslovniku o radu Skupštine HPK nije propisana mogućnost podnošenja prigovora na rad Skupštine HPK.“


Isplati li se pisati pritužbe nadležnom ministarstvu

Ako je član nezadovoljan ovakvim odgovorom Komore, može se obratiti nadležnom ministarstvu, no u principu ni od toga nema ništa. “Način reguliranja zaštite članova Komore u nadležnosti je predsjednika Komore, koji je ujedno i predsjednik Skupštine” – piše u odgovoru MDOMSP-a drugom članu Skupštine Hrvatske psihološke komore, koji od tog ministarstva traži zaštitu navodeći da predsjednica HPK krši prava članova Skupštine HPK.


Paragraf iz izvješća MDOMSP-a Ministarstvu uprave (KLASA 050-02/17-01/544, URBROJ 519-07-1/1-18-13), od 15. svibnja 2019. godine.

Ministarstvo: u 2 godine smo zaprimili 48 predstavki kojima se ukazuje na nepravilnosti u radu komora koje nadziremo – svih 48 odnosi se na Hrvatsku psihološku komoru

Ministarstvo za demografiju, mlade, obitelj i socijalnu politiku je u dvogodišnjem razdoblju, od srpnja 2017. do srpnja 2019. godine zaprimilo ukupno 48 predstavki kojima fizičke osobe, članovi komora, ukazuju na nepravilnosti u radu komora u nadležnosti MDOMSP-a. Svih 48 predstavki se odnosi na Hrvatsku psihološku komoru. U odgovoru na zahtjev za pristup informacijama, dostavljenom kolegici Ivanković, MDOMSP navodi da podnositeljima tih predstavki nisu odgovarali ni u roku 60 dana.

Upravna inspekcija MDOMSP-u dostavila 15 akata u vezi Hrvatske psihološke komore

Ministarstvo uprave se čak 15 puta obraćalo MDOMSP-u u vezi Hrvatske psihološke komore tijekom 2018. godine i prvih 7 mjeseci 2019. godine, među ostalim tražeći dostavu izvješća i provedbu upravnog nadzora nad Hrvatskom psihološkom komorom. Tako, na primjer, samo po mojoj prijavi u vezi dopusnica za rad, upravna inspekcija traži izvješće MDOMSP-a, aktima od 9. siječnja 2018., 7. ožujka 2018. godine, 23. travnja 2018. godine i 17. svibnja 2018. godine. MDOMSP dostavlja traženo tek u kolovozu 2018. godine.

MDOMSP provodi svega 2 nadzora

Dakle, u dvogodišnjem je razdoblju, od srpnja 2017. do srpnja 2019. godine MDOMSP zaprimilo 48 predstavki građana i 15 akata Ministarstva uprave, sve to u vezi prijavljenih nepravilnosti u radu Hrvatske psihološke komore, a provelo je svega 2 nadzora u istom razdoblju i to 28/29. lipnja 2018. godine i 12. travnja 2019. godine.

Odgovor MDOMSP-a od 30. srpnja 2019. godine

Nepravilnosti biblijskih razmjera: HPK od svog osnivanja 2004. godine, sve do nadzora 2018. godine, dopusnice ne izdaje i ne obnavlja sukladno zakonskim odredbama

Nadzorom je ustanovljeno da u upravnim predmetima izdavanja, obnavljanja i oduzimanja dopusnice, vođenim od 2004. do 2018. godine, HPK nije postupala sukladno odredbama Zakona o općem upravnom postupku (ZUP) i Uredbe o uredskom poslovanju, zahtjeve za obnavljanje dopusnica nije rješavala u propisanom roku i nije formirala upravne spise.

Upravnim nadzorm nalaže se: HPK mora formirati 20 tisuća upravnih spisa

Upravnim nadzorom je Hrvatskoj psihološkoj komori naloženo formirati oko 20 tisuća upravnih spisa – za sve predmete izdavanja, obnavljanja i oduzimanja dopusnica od osnivanja HPK do 2018. godine. Nadzorom iz travnja 2019. godine, ustanovljeni su grubi propusti prilikom kupoprodaje poslovnog prostora površine 160 kvadratnih metara, o čemu će biti riječi kasnije u tekstu koji slijedi. Međutim, nitko od fizičkih osoba nije sankcioniran, niti je protiv ikoga pokrenut kazneni postupak. Za izricanje sankcija Hrvatskoj psihološkoj komori kao pravnoj osobi nema pravnog temelja.

Znate li koji član HPK danas nema dopusnicu? Upravo ja – koji sam podnio prijavu slijedom koje je nadzorom ustavljeno da se u HPK 14 godina nisu poštivale odredbe ZUP-a i Uredbe o uredskom poslovanju

Vođu pobune u stanfordskom zatvoru strpali su na 3 sata u ormar 60 x 60 cm. Usporedbe radi, moj postupak obnove dopusnice za rad, temeljem koje se upisujem u Imenik ovlaštenih psihologa, što je uvjet da na zakonit način obavljam psihološku djelatnost, te ujedno i uvjet za konzumaciju članskih prava (poput npr. kandidiranja za izbor u tijela HPK). Posljednji upravni akt u postupku obnove dopusnice, kojeg sam pokrenuo 14. lipnja 2017. godine, je rješenje MDOMSP-a od 5. veljače 2020. godine, kojim je poništeno rješenje HPK. Iako je tim rješenjem Hrvatskoj psihološkoj komori naloženo donijeti novo rješenje u roku 30 dana, na dan objave ovog teksta, nisam ga još uvijek dočekao, iako je od donošenja rješenja MDOMSP-a proteklo već više od 4 mjeseca. Upravni postupak obnove dopusnice, koji bi se u pravilu trebao rješavati u roku 30 dana, u mom slučaju traje već 3 godine.

Naravno, ja se ne usudim reći da su moja prijava i dugotrajnost postupka na bilo koji način povezani, jer to nije moguće dokazivati. Zaključak o tome isplati li se prijaviti nezakonitosti i nepravilnosti u komori prepuštam čitateljima. Ipak jedna sretna okolnost za kraj ovog dijela teksta. Državna službenica MDOMSP-a, Blanka Žic Grgat, je od 2013. do 2017. godine bila voditeljica Odjela za upravni nadzor, a od 2013. do 2019. godine istovremeno i članica Upravnog odbora HPK. Tko zna koliko bi se tek nepravilnosti nagomilalo da je u Upravnom odboru HPK sjedio netko drugi, a ne glavom i bradom voditeljica Odjela zaduženog za nadzor zakonitosti rada HPK?!

Christina Maslach – izbaviteljica stanfordskih zatvorenika

Philip Zimbardo i Christina Maslach – izvor: Alchetron, Free Social Encyclopedia

Da bi analogija sa stanfordskim zatvorima bila potpuna, komorskim zatvorima nedostaje Christina Maslach, tada studentica, a godinu kasnije i Zimbardova supruga. Jedino njoj je stanfordski eksperiment bio etički neprihvatljiv, pa je Zimbarda i njegove suradnike, kojima do tada ništa nije bilo sporno, šesti dan urazumila i prekinula istraživanje. Za razliku od desetak stanfordskih, agonija 120 tisuća komorskih zatvorenika još uvijek traje, a o čemu se konkretno radi ilustriraju prikazi pet individualnih, nedavno dokumentiranih, slučajeva članova strukovnih komora. Nakon svakoga, postavlja se jedno pitanje za čitatelja.

Prikaz 1: Goran Cvetojević, član Hrvatske komore fizioterapeuta

Članak izvorno objavljen 6. veljače 2020. godine na web-stranici psiholoskoproljece.org

Biste li radije platili 16.400,00 kn troškova disciplinskog postupka u kojem vam je izrečen ukor ili odležali 6 dana u stanfordskom zatvoru?

Prikaz 2: Ivica Ban, član Hrvatske odvjetničke komore

Članak izvorno objavljen 12. veljače na web-stranici psiholoskoproljece.org

Biste li pristali na šest dana stanfordskog zatvora u zamjenu za imunitet od ovakvih disciplinskih optužnica?

Prikaz 3: Osobni slučaj, član Hrvatske psihološke komore

Članak izvorno objavljen 29. ožujka na web-stranici psiholoskoproljece.org

Biste li radije šest dana proveli na hlađenju u stanfordskom zatvoru ili tri godine čekajući da vam obnove licencu za rad u struci (koja se obnavlja u roku 30 dana)?

Prikaz 4: Draženka Šarić Šimić, članica Hrvatske komora fizioterapeuta

Članak izvorno objavljen 11. ožujka 2020. godine na web-stranici psiholoskoproljece.org

Biste li platili 19.132,00 kuna troškova disciplinskog postupka, u kojem vam je izrečena disciplinska mjera ukora, ili bi taj iznos zamijenili za 6 dana zatvora u stanfordskom zatvoru?

Prikaz 5: Josip Krolo, član Hrvatske komore inženjera građevinarstva

Članak izvorno objavljen 2. studenoga 2019. godine na web-stranici psiholoskoproljece.org

Pokušajte se staviti u perspektivu člana komore Josipa Krole i odgovoriti da li bi radije mijenjali poziciju s njim ili sa stanfordskim zatvorenikom?

Dakle, kada bi mogli birati, biste li radije bili stanfordski ili komorski zatvorenik?

Dok razmišljate o tome, imajte na umu još dvije važne činjenice. Kao prvo, u stanfordskom zatvoru zatvorenik dobiva naknadu od 15 dolara dnevno (što je prije 50 godina bio više nego solidan novac), dok je u komorskim zatvorima zatvorenik taj koji plaća, ali ne samo članarinu, nego i mnoge druge naknade.

Članak izvorno objavljen 9. travnja 2020. godine na web-stranici psiholoskoproljece.org

Kao drugo, iz stanfordskog su zatvora svi zatvorenici izašli nakon 6 dana (poneki i prije), dok komorski zatvor traje godinama, a izlaz iz njega je sve samo ne jednostavan. Iz komorskog zatvora ne možete izaći tek tako. Čak ni ako već 13 godina ne radite u struci, čak ni ako ste otišli u mirovinu prije 7 godina, a čak i ako zadnjih 6 godina živite u inozemstvu, lako moguće da ste i dalje član Hrvatske psihološke komore. Lako moguće je i da komora prema vama ima i potraživanja, koja rastu iz mjeseca u mjesec, o kojima vas godinama ne obavještava, sve dok vam navodni dug ne premaši nekoliko tisuća kuna. Čak ni ako su vas po sili zakona trebali brisati iz imenika vježbenika, jer niste ni polagali stručni ispit nakon stažiranja koje je završilo prije više od 10 godina, moguće da ste i dalje član Komore. Pritom vam ni intervencija Pučke pravobraniteljice, a ni Upravne inspekcije ne garantira ništa. Postupci ispisa ponekad traju i preko dvije godine, a dogodi se i da vam pritom u komori zagube dokumente. Više o svemu tome u tekstu koji slijedi. U principu, jedino kada platite koliko god vam u komori odrede, ili kada umrete, tek ste onda sigurni da ste slobodni.

Prikaz 6: Olivera Birta – desetljetno zarobljeništvo u registru članova Hrvatske psihološke komore

Možete li zamisliti da se preselite u drugi grad i da godinama nakon preseljenja dobijete obavijest od vaše nekadašnje knjžnice ili teretane da ste dužni platiti članarinu za svih 7-8 godina unazad jer im niste podnijeli zahtjev za ispis? Možete li zamisliti da zadnjih 10 godina niste posudili nijednu knjigu, ali da vam knjižnica svejedno odbije pravo na ispis sve dok ne platite navodni višegodišnji dug u onolikom iznosu koliko od vas zatraže? Možete li još zamisliti da, ako to ne želite ili ne može platiti, morate ostati članom knjižnice do daljnjega, što znači da će vam knjižnica za svaki sljedeći mjesec zaračunavati novu ratu članarine, i tako u nedogled, sve dok ne platite navodni dugogodišnji dug ili sve dok ne umrete? Možete li zamisliti i da vas ni manje ni više nego bivši glavni državni odvjetnik upozorava da će protiv vas biti pokrenut stegovni i odgovarajući sudski postupak ne platite li navodni dug u roku 8 dana?

Vjerujem da je sve ovo teško za zamisliti, zato vratimo se u realnost, u 21. stoljeće, u Hrvatsku, državu članicu EU. Pročitajte istinu o tome što se danas stvarno događa u Hrvatskoj psihološkoj komori.

Nekoliko mjeseci nakon obrane diplomskog rada, mlada psihologinja Olivera Birta započinje vježbenički staž, a u tu svrhu Hrvatska psihološka komora upisuje ju 5. studenoga 2008. godine u svoj Imenik psihologa vježbenika. Godinu kasnije, 4. studenoga 2009. godine, kolegica Birta završava propisanih 12 mjeseci vježbeničkog staža i stječe uvjete za polaganje stručnog ispita za obavljanje psihološke djelatnosti.

HPK je još 2012. godine Oliveru Birtu morala izbrisati iz Imenika psihologa vježbenika, međutim nije postupila po zakonu

Međutim, kako to ponekad biva, spletom životnih okolnosti Olivera nakon završenog staža mijenja posao i gradi karijeru u drugom smjeru. U skladu s tim, nikada nije ni prijavila polaganje stručnog ispita, a kamoli pristupila ispitu te sve do danas ne obavlja psihološku djelatnost. Sukladno članku 41. tada važećeg Zakona o psihološkoj djelatnosti (NN47/2003, dalje: ZPD), komora je iz Imenika psihologa vježbenika morala po službenoj dužnosti brisati svakog vježbenika, koji u roku od 3 godine od stjecanja prava na polaganje stručnog ispita ne položi taj ispit. Prema tome, budući da je Olivera 4. studenoga 2009. godine stekla pravo na polaganje stručnog ispita, a nikada ga nije položila niti mu je uopće pristupila, Komora ju je 4. studenoga 2012. godine bila dužna izbrisati iz imenika psihologa vježbenika, međutim to je propustila učiniti na vrijeme. Izbrisala ju je tek 7 godina kasnije!

Upravni odbor Komore na scenu dovodi Berislava Živkovića, bivšeg glavnog državnog odvjetnika RH

Olivera od 2009. godine nadalje ne konzumira nikakva članska prava, a Komora ju godinama ne kontaktira, ne šalje joj uplatnice za članarinu ili obavijesti o dugovanju. Ta idila trajala je punih 8 godina, sve dok ju odvjetnik, kojeg je angažirao Upravni odbor HPK, nije prekinuo. Taj odvjetnik nije bilo tko, nego nekadašnji glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske, Berislav Živković. Odvjetnik Živković u listopadu 2017. godine obavještava Oliveru da Komori duguje 5.260,00 kuna, jer u razdoblju od rujna 2012. godine do rujna 2017. godine nije plaćala članarinu.

U sklopu analogije sa stanfordskim zatvorom, Berislav Živković je Upravnom odboru Komore otprilike što i Carlo Prescott stanfordskim čuvarima. Kao što je Zimbardo teško mogao zamisliti iskusnijeg robijaša, HPK je teško mogla angažirati vrsnijeg pravnika. Valja naglasiti da je odvjetnik Živković, po uputi Upravnog odbora HPK, osobno potpisivao dopise članovima, a upravo to je na mnoge djelovalo intimidirajuće.

Odvjetnik Živković piše Oliveri: ne platite li 5.260,00 kn u roku 8 dana, protiv vas će biti pokrenut stegovni postupak i sudski postupak!

Živković u dopisu Oliveri Birti navodi da će, ukoliko u roku od 8 dana ne podmiri zaostale iznose članarine, protiv nje biti pokrenut stegovni postupak pred disciplinskim tijelima Komore i odgovarajući sudski postupak. Velik broj članova dobio je slično pismo od istog odvjetnika.

Da biste mogli razumijeti perspektivu članova komore, valja imati na umu prije svega to da smo mi, ukoliko obavljamo psihološku djelatnost, zakonom prisiljeni na članstvo u toj komori i na plaćanje članarine. Upravo od tih naših uplata Komora plaća vrhunskog odvjetnika da prema našim kolegama i prijateljima postupa na isti način kao i prema Oliveri. Subjektivni doživljaj bespomoćnosti članova je pritom toliko izražen da se mnogi mire sa opisanom sudbinom i na taj način izlaze iz kognitivne disonance.

Umjesto 2012., Komora tek 2019. godine briše Oliveru iz Imenika psihologa vježbenika, ali ne odustaje od članarine

Komora napokon briše Oliveru iz Imenika psihologa rješenjem od 31. svibnja 2019. godine, iako su uvjeti za brisanje po službenoj dužnosti bili ispunjeni još 2012. godine, što sasvim jasno i nedvosmisleno proizlazi iz rješenja HPK.

Isječak iz Rješenja Komore o brisanju iz Imenika psihologa vježbenika, od 31. svibnja 2019. godine

Osim tog rješenja, Komora istoga dana, 31. svibnja 2019. godine dostavlja Oliveri i akt upozorenja, kojim zahtijeva da, ukoliko ne obavlja psihološku djelatnost, mora bez odlaganja podnijeti zahtjev za ispis iz Registra članova komore. Drugim riječima, Komora je Oliveru izbrisala iz Imenika psihologa vježbenika, ali ne i iz Registra članova komore. Komora ju dakle i dalje smatra svojom članicom, usprkos činjenici da nije nikada polagala stručni ispit te da je vježbenički staž okončala 2009. godine!

Isječak iz Upozorenja Komore Oliveri Birti, od 31. svibnja 2019. godine

Tortura Hrvatske psihološke komore: ako ne platite članarinu za 7 i pol godina unazad, odbit ćemo Vaš zahtjev za ispis!

U srpnju 2019. godine Olivera sukladno uputi Komore podnosi zahtjev za ispisom iz Registra članova Komore. Međutim, Komora joj 31. listopada 2019. godine dostavlja zaključak u kojem navodi da će njen zahtjev za ispisom iz registra odbaciti ukoliko u roku 15 dana ne podmiri dug za članarinu od siječnja 2012. godine, do listopada 2019. godine. Aproksimativno, radi se o iznosu od 7 tisuća kuna.

Slika 4 – isječak iz Zaključka Komore od 31. listopada 2019. godine

Svoje obećanje Komora je i ispunila 20. veljače 2020. godine. Toga je dana doneseno rješenje kojim se odbija Oliverin zahtjev za ispis iz registra članova komore, s obrazloženjem da nije platila članarinu.

Ispunjena prijetnja – HPK odbija zahtjev za ispis članici koja 10 godina ne radi kao psiholog

Rješenje od 20. veljače 2020. godine, kojim Komora odbija zahtjev za ispis, završava uputom o pravnom lijeku, a u tu je uputu utkana jednu dobra i jedna loša vijest za Oliveru. Dobra vijest je da se ovaj postupak ispisa više neće voditi pri Komori, a loša je da će se nastaviti pri Ministarstvu za demografiju, obitelj mlade i socijalnu politiku (MDOMSP).

Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku

Svi koji se žalite protiv Hrvatske psihološke komore – napustite svaku nadu

Stanfordski je zatvor imao povjerenstva za pomilovanje, koja su mogla ukinuti zatvorsku kaznu, a slično tome članovi HPK imaju MDOMSP, koje može ukinuti rješenje kojim Komora odbija ispisati člana. Dakle, za žalbe po rješenjima Hrvatske psihološke komore nadležno je MDOMSP, kao drugostupanjsko tijelo, a Zakonom o općem upravnom postupku propisani su rokovi za rješavanje žalbi. Sukladno članku 121. navedenog zakona, MDOMSP u roku 60 dana od zaprimanja mora riješiti svaku žalbu protiv rješenja Komore. Međutim, MDOMSP 90% tih žalbi ne rješava u zakonskom roku, odnosno ne rješava ih uopće. U odgovoru na zahtjev za pristup informacijama, dostavljenom 14. veljače 2020. godine, MDOMSP navodi da su tijekom 2018. godine i tijekom prvih 8 mjeseci 2019. godine zaprimili ukupno 10 žalbi protiv rješenja Komore, od kojih su riješili dvije, a od te dvije, jednu sa zakašnjenjem većim od godine dana.

Odgovor MDOMSP-a o rokovima postupanja od 14. veljače 2020. godine

Komorski su zatvorenici poput stanfordskih dovedeni u stanje naučene bespomoćnosti, a važnu ulogu u tome imalo je MDOMSP

Ukoliko će MDOMSP žalbu Olivere Birte, predanu krajem ožujka 2020. godine, rješavati istim tempom kao i ostale žalbe protiv rješenja Komore, Oliverina žalba mogla bi biti riješena sredinom 2021. godine. Takvim grubim kršenjem zakonskih rokova MDOMSP, koje bi trebalo štititi psihologe od postupanja Komore, ne samo da članove nije zaštitilo, već odvraća druge članove HPK od podnošenja žalbi protiv rješenja Komore. Nepostupanjem po žalbama protiv rješenja Komore, MDOMSP psiholozima šalje poruku da je njihov otpor protiv nezakonitog postupanja Komore uzaludan, štiteći tako Komoru od njenih članova, umjesto da zaštiti članove od te pravne osobe s javnim ovlastima, što im nalažu zakoni RH. Pritom valja naglasiti da opisana taktika MDOMSP-a ima vrlo korisne efekte i za njih same, u vidu smanjenja administrativnog opterećenja. S obzirom na broj do danas utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti u radu HPK, logično je za očekivati da bi članovi Komore podnijeli višestruko veći broj žalbi, pod uvjetom da je MDOMSP postupalo u rokovima propisanim Zakonom o općem upravnom postupku. Ovako je podneseno svega 10 žalbi u dvije godine, a dvoje od tih 10 podnositelja su T.J. i Ivica Milanja.

Prikaz 7: T.J. – HPK je prvo zagubila njene dokumente, a potom odbila ispisati jer nije platila članarinu 13 godina unazad

Kolegica T.J. je, otprilike u isto vrijeme kada i Olivera Birta, krajem 2017. godine, dobila pismo bivšeg glavnog državnog odvjetnika, kojeg je angažirao Upravni odbor HPK. Već početkom siječnja 2018. godine zatražila je ispis iz HPK, u skladu s tada važećim Pravilnikom o vođenju registra članova HPK. U svibnju 2018. godine (4 mjeseca kasnije) Upravni odbor HPK donosi izmjene i dopune Pravilnika o vođenju registra članova HPK, kojima su dodani stavci (2. – 9.) u članku 7., a te odredbe dodatno propisuju načine i uvjete podnošenja zahtjeva za ispis iz članstva. Do kraja 2018. godine, T.J. ne dobiva od Komore rješenje o ispisu.

T.J. piše Ministarstvu uprave i MDOMSP-u da joj Hrvatska psihološka komora u roku duljem od godine dana nije riješila zahtjev za ispis iz registra

Kolegica T.J. se 31. siječnja 2019. godine obratila MDOMSP-u i Ministarstvu uprave, jer je od zahtjeva za ispis proteklo više od godine dana, a nije joj dostavljeno prvostupanjsko rješenje. S obzirom na to da je T.J. imala neoborive dokaze o tome da je zahtjev za ispis uistinu i podnijela početkom 2018. godine, Hrvatska psihološka komora 21. veljače 2019. godine, donosi rješenje o rekonstrukciji spisa.

Hrvatska psihološka komora donosi rješenje: “u pismohrani ne raspolažemo spisom predmeta, očigledno je zagubljen”

U rješenju o rekonstrukciji spisa Komora navodi “…ovo tijelo je utvrdilo da u pismohrani ne raspolaže spisom predmeta koji se odnosi na upravnu stvar ispisa podnositeljice iz Registra članova Hrvatske psihološke komore te da je predmet očigledno zagubljen. Obzirom na činjenicu da ne raspolaže spisom predmeta potrebnim za rješavanje upravne stvari ispisa podnositeljice iz Registra članova Komore, a došlo je do propuštanja postupanja u zakonom određenim rokovima, ovo tijelo po službenoj dužnosti pokreće postupak obnove spisa.

Isječak iz rješenja Hrvatske psihološke komore, KLASA: UP/I-034-03/19-02/06, URBORJ: 251-375/01-03-19-2, od 19. veljače 2019. godine

ODMAZDA nad T.J., nakon koje će se rijetko koji član usuditi prijaviti HPK nadležnom tijelu

Nakon rješenja iz veljače 2019., u kojem priznaju da su izgubili zahtjev za ispis, koji im je T.J. podnijela prije više od godine dana, HPK 12. travnja 2019. godine donosi novo rješenje kojim odbija zahtjev T.J. za ispis, s obrazloženjem da nije platila članarine od 2006. godine, pozivajući se na članak 7. stavak 2. Pravilnika o vođenju Registra članova HPK, koji je donesen tek 4 mjeseca nakon što je T.J. podnijela zahtjev za ispis!

Isječak iz rješenja Hrvatska psihološke komore, KLASA: UP/I-034-03/18-02/52, URBORJ: 251-375/03-07-18-2, od 12. travnja 2019. godine,

HPK odbija zahtjev za ispis zato što taj zahtjev ne zadovoljava uvjet koji će tek biti propisan 4 mjeseca kasnije!

Dakle što je Hrvatska psihološka komora napravila: u siječnju 2018. godine zaprimila je zahtjev T.J. za ispis. U to vrijeme Pravilnikom o vođenju Registra članova plaćanje zaostalih članarina nije bilo propisano kao uvjet za ispis. U svibnju 2018. godine, UO HPK donosi Izmjene i dopune Pravilnika o vođenju Registra članova, kojim se u članak 7. postojećeg pravilnika dodaje stavak 2., koji propisuje plaćanje svih zaostalih članarina kao uvjet za ispis (uz mnoge druge nove dodatne uvjete). Tijekom 2018. godine, zahtjev za ispis članice T.J., za kojeg je dokazano da je dostavljen u siječnju 2018. godine, misteriozno nestaje! U veljači 2019. godine HPK donosi rješenje o rekonstrukciji spisa, a u travnju 2019. godine odbija zahtjev članice T.J. za ispis jer ne zadovoljava uvjet propisan člankom 7. stavkom 2. Pravilnika. Dakle zahtjev za ispis odbijen je zato što ne zadovoljava odredbu koju sadržava stavak koji u vrijeme podnošenja nije postojao, a kojim si osigurava stjecanje materijalne dobiti u iznosu višegodišnjih neplaćenih članarina. Ovdje citiram članak 1. Statuta Hrvatske psihološke komore, bez komentara.

Članak 1. Statuta HPK

Hrvatska psihološka komora (u daljnjem tekstu: Komora) je strukovna samostalna organizacija hrvatskih psihologa koja čuva ugled, čast i prava psihologa i psihologa vježbenika, skrbi da psiholozi i psiholozi vježbenici savjesno i u skladu sa zakonom obavljajusvoje poslove, te promiče, zastupa i usklađuje njihove zajedničke interese pred državnim i drugim tijelima u zemlji i inozemstvu i pruža im stručnu pomoć i zaštitu.

Sumnje u nezakonitosti Izmjena i dopuna pravilnika o vođenju Registra članova prijavio sam nadležnim tijelima

Retrogradno plaćanje članarina je uvjet za ispis propisan Izmjenom i dopunom Pravilnika o vođenju registra članova, kojega tek u svibnju 2018. godine (4 mjeseca nakon zahtjeva za ispis) donosi 6 članova Upravnog odbora, među njima i Blanka Žic Grgat, državna službenica MDOMSP-a, zaposlena u Samostalnom sektoru za nadzor i predstavke, Službi za upravni nadzor navedenog ministarstva. Žic Grgat i osobno glasuje za usvajanje Izmjena i dopuna pravilnika, što dokazuje zapisnik 31. sjednice Upravnog odbora HPK.

Zapisnik 31. sjednice Upravnog odbora Hrvatske psihološke komore održane 18. svibnja 2018. godine

Državno tijelo u kojem nije zaposlena članica UO-a HPK, konstatiralo je da je UO HPK Izmjene i dopune pravilnika o vođenju registra donio protivno zakonu

S obzirom na to da Izmjene i dopune Pravilnika o vođenju registra članova HPK smatram nezakonitima iz više razloga, o tome sam podnio predstavke nadležnim tijelima.

Povjerenik za informiranje konstatirao je da je taj opći akt HPK donijela protivno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama. Dakle, Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o vođenju registra članova HPK donesen je protivno članku 11. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer nije provedeno savjetovanje s javnošću.

Što je o zakonitosti akta UO-a HPK konstatirala Služba za upravni nadzor MDOMSP-a u kojoj je zaposlena članica UO-a HPK

Osim Povjereniku za informiranje, predstavku sam podnio i Ministarstvu uprave, a možete ju pogledati ovdje.

Ministarstvo uprave je predstavku proslijedilo MDOMSP-u. Po predstavci je postupala Služba za upravni nadzor MDOMSP-a, u kojoj je zaposlena članica UO-a HPK. Ta služba u izvješću upravnoj inspekciji navodi da je na moguće nezakonitosti, u vezi neprovođenja javne rasprave, potrebno ukazati predsjednici Komore. Dakle onoj koja ga je donijela u svojstvu predsjednice UO-a HPK. O svim ostalim mogućim nezakonitostima toga akta, koje predstavka sadrži, Služba za upravni nadzor se uopće nije očitovala.

Isječak iz izvješća MDOMSP-a Ministarstvu uprave (KLASA 050-02/17-01/544, URBROJ 519-07-1/1-18-13), od 15. svibnja 2019. godine.

Sporni pravilnik koji omogućava retrogradnu naplatu članarine godinama unazad ostao je na snazi od lipnja 2018. godine sve do danas

Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o vođenju registra članova HPK na snazi je i danas, a to je činjenica koja naučenu bespomoćnost članova HPK dodatno intenzivira. A kako je završila članica T.J.?

Članica T.J. još uvijek čeka rješenje MDOMSP-a, njen postupak ispisa iz HPK traje od siječnja 2018. godine

Prvostupanjsko rješenje po zahtjevu za ispis članice T.J. je doneseno 1 godinu i 3 mjeseca od zaprimanja zahtjeva, čime je Komora grubo prekršila rok od 30 dana propisan ZUP-om, a žalba protiv prvostupanjskog rješenja, sukladno pravnom lijeku podnesena MDOMSP-u 20. svibnja 2019. godine, još uvijek nije riješena čime i MDOMSP grubo krši rok od 60 dana propisane ZUP-om, što rezultira posljedicom da postupak za ispis iz Komore i agonija kolegice traje već više od 2 godine.

Prikaz 8: Ivica Milanja – ni uz pomoć upravne inspekcije i Pučke pravobraniteljice ne uspijeva izaći iz HPK

Ivica Milanja je također jedan od članova kojima je Hrvatska psihološka komora rješenjem odbila zahtjev za ispis. Protiv tog rješenja MDOMSP-u je podnio žalbu prije više od godine dana, u travnju 2019. godine, međutim ta žalba do danas nije riješena. Ivica nije stao na tome, nego je pisao i Upravnoj inspekciji i Pučkoj pravobraniteljici.

MDOMSP ne odgovara ni na dopise upravne inspekcije

Međutim, MDOMSP ne odgovara ni upravnoj inspekciji. Kao što možete vidjeti ispod, upravna inspekcija je od MDOMSP-a zatražila dostavu izvješća, u vezi ispisa Ivice Milanje, u roku do 31. svibnja 2019. godine. Dopisom od 29. srpnja 2019. godine, upravna inspekcija podsjeća da je prije dva mjeseca taj rok za dostavu istekao.

Isječak iz dopisa upravne inspekcije MDOMSP-u i Hrvatskoj psihološkoj komori (KLASA 050-02/19-01/336), od 29. srpnja 2019. godine.

Pučka pravobraniteljica intervenira poput Christine Maslach, ali ne uspijeva zaustaviti komorski zatvorski eksperiment

Ministarstvu uprave i MDOMSP-u, Pučka je pravobraniteljica, postupajući po predstavkama četiri člana Hrvatske psihološke komore, u rujnu 2019. godine izdala upozorenje, iz razloga što MDOMSP ne postupa po prigovorima, pritužbama žalbama članova Hrvatske psihološke komore.

Upozorenje Pučke pravobraniteljice Ministarstvu uprave i MDOMSP-u, iz rujna 2019. g., str. 1.
Upozorenje Pučke pravobraniteljice Ministarstvu uprave i MDOMSP-u, iz rujna 2019. g., str. 2.

Kao ni na dopise zatvorenika, MDOMSP ne odgovara ni na upozorenje Pučke pravobraniteljice

MDOMSP nije odgovorilo ni pučkoj pravobraniteljici! S obzirom na tu činjenicu, Pučka pravobraniteljica je u veljači 2020. godine MDOMSP-u uputila požurnicu i zatražila žurno postupanje.

Požurnica Pučke pravobraniteljice Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku od 5. veljače 2020. godine

Sad kada vidite kako jedno ministarstvo, čija je zakonska dužnost zaštita prava članova od postupanja Hrvatske psihološke komore – pravne osobe s javnim ovlastima u koju su se obvezni učlaniti po sili zakona, mislim da možete razumijeti zašto se mnogim članovima HPK doima kao pravi zatvor.

Prikaz 9: Igor Longo – HPK zahtijeva da im plati ispisninu, iako je umirovljen prije 7 godina

“Igor Longo (66) psiholog je i psihoterapeut s 42 godine rada u struci: od splitskog Škvera, Centra za odgoj maloljetnika s poremećajima u ponašanju i ličnosti, Centra za socijalnu skrb, Doma za djecu i mladež bez adekvatne roditeljske skrbi “Maestral”, preko rada s djecom predškolske dobi u Dječjem vrtiću “Cvit Mediterana”, ambulantnim tretmanima djeteta, bavljenja intelektualno darovitom djecom, do savjetovanja roditelja i pokretanja različitih edukacija za roditelje, odgojitelje, učitelje i pomoćno osoblje. Uglavnom, desetljeća je uložio u rad s djecom i mladima, a suosnivač je i niza humanitarnih udruga. Posebnu je pažnju posvetio temama vršnjačke pomoći, odnosno brizi mladih za mlade. Istovremeno, licencirani je učitelj Instituta Williama Glassera, utemeljitelja Realitetne terapije i Teorije izbora.”

…piše o Igoru Longu, doajenu splitske psihologije, Slobodna Dalmacija u članku objavljenom 23. ožujka 2013. godine

Kolega Longo je već 7 godina u mirovini, o čemu je na vrijeme obavijestio Hrvatsku psihološku komoru, koja mu godinama kasnije piše da ga i dalje smatraju članom, sve dok im ne plati 100 kuna. Kolega je to napravio, ali iz Komore mu potom pišu da je taj iznos nedovoljan te da ga smatraju svojim članom sve dok ne uplati dodatnih 100 kuna. Platio je i to i čeka rasplet situacije…

Ovdje se postavlja pitanje – kome se član može obratiti da ga zaštiti od postupanja Hrvatske psihološke komore? Tu dolazimo do najbolnije istine, ovdje analogija sa Stanfordom gubi smisao, jer komorski zatvor dobiva sasvim novu zastrašujuću dimenziju terora. Članovi HPK zaštitu mogu zatražiti od Nadzornog odbora HPK i od ministarstva nadležnog za poslove socijalne politike.

Nadzorni odbor i nadležno Ministarstvo – tijela koja osiguravaju zakonit rad komore i štite članove od postupanja tog tijela javne vlasti

Nadzorni odbor HPK izabran je 30. travnja 2016. godine, a mandat mu je istekao 20. travnja 2020. godine. Dakle, Nadzorni odbor danas ne postoji, no to ne znači nužno da njegovim članovima neće biti isplaćen honorar.

Članak izvorno objavljen na web-stranici psiholoskoproljece.org

Usprkos činjenici da nije zasjedao nijednom u razdoblju od 21.3.2016. do 27.3.2017., a u to se vrijeme odvijala kupoprodaja luksuznog poslovnog prostora u kojem je danas sjedište HPK, svi članovi Nadzorng odbora dobili su puni honorar, a onda su u svibnju 2017. godine informirali Skupštinu HPK o svom nadzoru nad radom Komore u 2016. godini i u bitnome naveli:
– da je Nadzorni odbor tijekom druge polovice 2016. pratio aktivnosti vezane uz kupnju poslovnog prostora,
– da je izvršen uvid u izvješća o radu Komore i svih njenih tijela, kao i financijsko poslovanje Komore,
– da nisu pronašli probleme u smislu kršenja propisa bilo koje razine,
– da članovi Nadzornog odbora JEDNOGLASNO podržavaju Izvješće o radu i Financijsko izvješće HPK za 2016. godinu.

Pirova pobjeda zatvorenika

Usprkos izvješću Nadzornog odbora, kupoprodaja poslovnog prostora površine 160 kvadratnih metara, naočigled je vrvila nepravilnostima. Smatrajući ju nezakonitom, uz pomoć nekoliko kolega prikupio sam dokaze i podnio prijavu nadležnom tijelu. U konačnici je ustanovljeno da je bilo grubih propusta, koji su promakli Nadzornom odboru. Za Nadzorni odbor je nadležno tijelo ustanovilo da u vrijeme kupoprodaje uopće nije bio konstituiran, o čemu je pisao član Skupštine HPK, Dragan Vuletin.

Članak izvorno objavljen na web-stranici psiholoskoproljece.org

Iako je ovo bila velika pobjeda zatvorenika, saznanje da nitko nikada neće odgovarati zbog počinjenog dodatno je pojačalo dojam bespomoćnosti i demoraliziralo komorske zatvorenike, a ono što im je ubilo svaku nadu, saznanja su o državnoj službenici Blanki Žic Grgat.

Tko je državna službenica Blanka Žic Grgat

Kako bi čitatelj mogao u potpunosti razumijeti ulogu Blanke Žic Grgat, već spominjanu dosad u tekstu, potrebno je prvo nabrojati sve funkcije koje ona obnaša, što je prilično zahtjevan, ali neophodan posao. Blanka Žic Grgat obnaša, ili je donedavno obnašala, sljedeće funkcije u HPK: predsjednica Povjerenstva za stručni nadzor HPK, članica Upravnog odbora HPK, članica Etičkog odbora HPK, članica Skupštine HPK, članica Stručnog razreda psihologa u socijalnoj skrbi, dok je u ministarstvu nadležnom za poslove socijalne skrbi paralelno bila voditeljica Odjela za upravni nadzor u čijem je djelokrugu rada bio nadzor nad zakonitošću rada HPK, a potom državna službenica u Službi za upravni nadzor u čijoj je nadležnosti provedba nadzora nad HPK.

Prijava sbog sukoba interesa

Blanku Žic Grgat prijavio sam zbog sukoba interesa, a nadležno je tijelo ustanovilo da je dotična prekršila članak 33. Zakona o državnim službenicima.

Isječak iz izvješća MDOMSP-a upravnoj inspekciji, od 22. svibnja 2019. godine (KLASA 050-02/19-01/177), koje mi je dostavljeno na znanje kao prijavitelju

Osim toga, postupanjem po prijavi, ustanovljeno je i da presliku dopisa Ministarstvu uprave tijekom postupka provjere postojanja mogućeg sukoba interesa u državnim tijelima u ranijem periodu nije moguće dostaviti, jer je provjerom u nadležnoj ustrojstvenoj jedinici Ministarstva uprave utvrđeno da isti nije dostavljen.

Članak 33., stavak 1. Zakona o državnim službenicima, za koji je ustanovljeno da je prekršen

Članak 33. (1) Državni službenik može izvan redovitoga radnog vremena, po prethodno pribavljenom odobrenju čelnika državnog tijela, obavljati poslove ili pružati usluge pravnoj ili fizičkoj osobi, samo ako nad tim djelatnostima, odnosno nad radom te fizičke ili pravne osobe, državno tijelo u kojemu je u službi ne obavlja nadzor ili ako takav rad nije zabranjen posebnim zakonom, te ne predstavlja sukob interesa ili prepreku za uredno obavljanje redovitih zadataka niti šteti ugledu državne službe.

Zakon o državnim službenicima

MDOMSP piše upravnoj inspekciji: Žic Grgat nema suglasnost ministrice da nas predstavlja u Upravnom odboru HPK – mandat joj je istekao u lipnju 2017. godine!

Isječak iz izvješća MDOMSP-a upravnoj inspekciji, od 22. svibnja 2019. godine (KLASA 050-02/19-01/177), koje mi je dostavljeno na znanje kao prijavitelju

Zašto Andreja Bogdan, predsjednica HPK, UO-a HPK i Skupštine HPK, osobu bez odobrenja ministrice Murganić tretira kao predstavnicu Ministarstva u HPK?

Zašto Andreja Bogdan, predsjednica HPK, nije obavijestila Ministarstvo o potrebi imenovanja njegovog predstavnika u Upravni odbor HPK u narednom mandatu (2017-2021), nego od lipnja 2017. godine sve do srpnja 2019. godine? Zašto pune dvije godine, poziva Blanku Žic Grgat na sjednice Upravnog odbora? Ni jedno ni drugo mi nije poznato, ali ono što jest poznato je da Blanka Žic Grgat dobiva honorar i od HPK i od ministarstva gdje je zaposlena, i to upravo u ustrojbenoj jedinici nadležnoj za provedbu nadzora nad HPK. Ukupni primitak Blanke Žic Grgat od Hrvatske psihološke komore je samo tijekom 2018. godine iznosio čak 23.251,49 kuna (više o tome na poveznici ispod).

Članak izvorno objavljen 26. studenoga 2019. godine na web-stranici psiholoskoproljece.org

Žic Grgat je na platnoj listi HPK najmanje 6 godina, pri čemu se postavlja pitanje po kojoj osnovi sudjeluje u radu i dobiva naknadu za rad u Upravnom odboru HPK u razdoblju od lipnja 2017. godine do srpnja 2019. godine, s obzirom na činjenicu da u tom tijelu sjedi kao predstavnica osnivača, od kojeg nije ishodila odobrenje u tu svrhu. Kojim temeljem predsjednica HPK poziva dotičnu državnu službenicu na sjednice Upravnog odbora HPK i time joj omogućava ostvarivanje materijalne dobiti?

Nadrealan dopis predsjednice HPK Ministarstvu: Imenujte Blanku Žic Grgat vašom predstavnicom u Upravnom odboru HPK

Sa zakašnjenjem od dvije godine, 3. srpnja 2019. godine, predsjednica HPK, piše dopis Ministarstvu, kojim traži da za svog predstavnika u Upravnom odboru Hrvatske psihološke komore imenuju upravo Blanku Žic Grgat!! Podsjećam pritom na činjenicu da je Blanka Žic Grgat državna službenica tog Ministarstva, raspoređena u Službu za upravni nadzor, u čijoj je nadležnosti nadzor zakonitosti rada nad Hrvatskom psihološkom komorom. Podsjećam i na člana 33. stavak 1. Zakona o državnim službenicima.

Članak 33. (1) Državni službenik može izvan redovitoga radnog vremena, po prethodno pribavljenom odobrenju čelnika državnog tijela, obavljati poslove ili pružati usluge pravnoj ili fizičkoj osobi, samo ako nad tim djelatnostima, odnosno nad radom te fizičke ili pravne osobe, državno tijelo u kojemu je u službi ne obavlja nadzor ili ako takav rad nije zabranjen posebnim zakonom, te ne predstavlja sukob interesa ili prepreku za uredno obavljanje redovitih zadataka niti šteti ugledu državne službe.

Dopis predsjednice Hrvatske psihološke komore kojim od Ministarstva traži da državnu službenicu raspoređenu u službu zaduženu za nador zakonitosti rada HPK imenuje u Upravni odbor HPK

Tko je inkvizitor Zatvoreniku 1199?

Zatvorenik 1199 se zbog niza prijava vanjskim tijelima, koje su se pokazale osnovanima, može smatrati ekvivalentom vođe stanfordske pobune. Tretman kakav je međutim uslijedio, nadmašio je ono što bi se moglo očekivati. Po prijavi Zatvorenika 1199 je krajem svibnja 2019. godine članici Upravnog odbora HPK, Blanki Žic Grgat, konstatirano kršenje Zakona o državnim službenicima. U lipnju iste godine objavio je te dokumente na društvenoj mreži, u zatvorenoj grupi koja okuplja samo psihologe, članove HPK. Mjesec kasnije Zatvorenik 1199 obaviješten je da ga je predsjednica HPK zbog objava na društvenim mrežama prijavila Etičkom odboru HPK, u kojem sjedi upravo Blanka Žic Grgat, državna službenica koju je nedavno prijavio zbog sukoba interesa.

Koji je zatvor strašniji? Mislim da ovaj paragraf otklanja svaku dilemu

Činjenica da o vašoj sudbini odlučuje odbor u kojem sjedi državna službenica, kojoj je po vašoj prijavi 2 mjeseca ranije konstatirano da krši Zakon o državnim službenicima, sama po sebi je neugodna. No ipak može i puno gore. Znate li kome se Zatvorenik 1199 može požaliti na postupanje Etičkog odbora? Ima 4 mogućnosti: kao prvo – tom istom odboru, u kojem sjedi upravo ta službenica koju je prijavio. Kao drugo – predsjednici Andreji Bogdan, koja ga je prijavila Etičkom odboru. Kao treće – Upravnom odboru, u kojem sjede i predsjednica koja ga je prijavila i državna službenica Žic Grgat, ili kao četvrto – Službi za upravni nadzor MDOMSP-a u kojoj radi Blanka Žic Grgat, a koja je zadužena za nadziranje zakonitosti rada HPK i tijela HPK pa tako i Etičkog odbora HPK.

EPILOG

Dok si jedni dodjeljuju nagrade, zahvale i priznanja…

U listopadu 2019. godine, Hrvatska psihološka komora organizira kongres u sklopu kojega uprizoruje i ceremoniju dodjele nagrada, zahvalnica i priznanja najzaslužnijima. U prisustvu visokopozicioniranih članova tijela HPK i MDOMSP-a, počast je odana i nekim saborskim zastupnicima, kao i članovima HPK, između ostalih i državnoj službenici Blanki Žic Grgat, državnoj službenici kojoj je konstantirano da je dvije godine bez suglasnosti ministrice predstavljala Ministarstvo u Upravnom odboru HPK, što je protivno Zakonu o državnim službenicima. Među laureatima se osim dotične državne službenice našao i bivši predsjednik HPK, Hrvoje Gligora, koji je konstituirajuću sjednicu Nadzornog odbora izabranog 30. travnja 2016. godine, sazvao za ožujak 2017. godine. U međuvremenu je grubim kršenjem općih akata HPK kupljen luksuzni poslovni prostor površine 160 kvadratnih metara, u širem središtu Zagreba, gdje je današnje sjedište HPK. Za vrhunski ugođaj pobrinula se klapa Stina (na fotografiji).

…osniva se Psihološko proljeće

Zatvorenik 1199 s troje kolega – Natašom Ivanković, Draganom Vuletinom i Ivicom Milanjom inicira građansku inicijativu Psihološko proljeće. Priključuju im se i zatvorenici drugih komora, doduše većinom su to narušavatelji ugleda i časti, izdajnici svojih komora, klevetnici i ostali zatvorenički otpad mahom s dosjeima na sudovima časti svojih matičnih komora, koje surađuju s najuglednijim ljudima Republike Hrvatske, od bivše dugogodišnje predsjednice Ustavnog suda RH pa nadalje…

"Bivša predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec koja je kažnjena zbog kršenja Zakona o sprečavanju sukoba interesa jer je…

Objavljuje Psihološko proljećePetak, 15. svibnja 2020.
Članak izvorno objavljen 15. svibnja 2020. godine. Izvor: 24 SATA

Premda se sloboda za koju se borimo doima kao nedostižan cilj, podrškom drugih zatvorenika, kao i mladih zatvoreništvom neopterećenih ljudi, to se uvjerenje pomalo mijenja. Zajedno okupljeni u Psihološkom proljeću pokazujemo da je naučena bespomoćnost zapravo samo iluzija i da otpor stražarima, koji nam tu slobodu priječe, nije uzaludan. Njihov će odgovor biti silovit, udarci niski, borba prljava, svima nam je to jasno i dobro poznato. Ali ustanemo li svaki put kad nas obore i suprotstavimo li im se u ovoj neravnopravnoj borbi, možda i uspijemo pobjeći iz svojih komorskih zatvora. Uzvratimo li udarac, uvjerit ćemo se da, poput zatvorenika, i čuvar od udarca pada, čak i John Wayne glavom i bradom, udariš li ga svom snagom dovoljno puta, unoseći svu svoju težinu u svaki udarac pomičući granice vlastite fizičke i psihološke izdržljivosti. Ako ste čitajući tekst otpočetka došli do ove rečenice, upravo ste jednom takvom udarcu svjedočili.


tekst napisao:

Zatvorenik 1199


Prilozi

Prikaz 10: Marija Nuić-Drozdek – svjedočanstvo članice izbrisane iz Registra HPK

Nakon 6 godina života u Irskoj, Hrvatska psihološka komora Mariji na roditeljsku adresu šalje prijetnju u iznosu od 10 000 kn

Marijina priča objavljena je na portalu Otvoreno.hr. Ona je postupila po traženju Hrvatske psihološke komore, a nakon toga joj je odobren ispis iz registra članova HPK. Analogiju između stanfordskog i komorskih zatvora zaključujem riječima danas slobodne Marije Nuić-Drozdek:

“HPK je sramota za psihološku praksu. Iako već šest godina ne živim u Hrvatskoj i službeno sam odjavljena iz države, u prosincu mi je na roditeljsku adresu stigla prijetnja od HPK u iznosu od 10 000 kn jer nisam odradila njihov stručni ispit. S obzirom da sam odradila stručni ispit od države bila sam totalno zbunjena o čemu se tu radi. Kontaktirala sam ih i objasnila da ne živim više u Hrvatskoj i da mi nije jasno što se događa i zašto mi prijete, a službeno sam odjavljena iz države. Tražili su me naravno službeni ispis sa dokumentima i potpisanim zahtjevom. Sve što su tražili sam uredno poslala. Onda su mi za nekoliko tjedana javili da moj zahtjev nije odobren jer treba uplatiti novac da bih se ispisala. Zatražim podatke za uplatu i riješim sve uredno, pošaljem na e-mail. Jave mi se za nekoliko tjedana da moram odobriti opunomoćenika u Hrvatskoj da bi poslali rješenje, pošto se ne može poslati mailom niti se može poslati na moju adresu izvan Hrvatske. Riješim i to sve prije dva mjeseca. Da bi mi danas majka javila da su mi poslali člansku iskaznicu??!?! Voljna sam uplatiti novčanu donaciju ako postoji udruga koja se bori protiv HPK. Molila bih za podatke ako netko zna. Od počeka suradnje moje iskustvo s komorom nije bilo pozitivno, nikada nisam dobila odgovor niti na jedan e-mail u kojima sam tražila pomoć od njih dok sam još radila u Hrvatskoj. Nikada nisam dobila odgovor na posljednji e-mail u kojem im javljam da odlazim iz Hrvatske i pitam ih za proces ukoliko se vratim ponovno.”

Marija Nuić-Drozdek, u članku naslova Stekla sam dojam da je Hrvatska psihološka komora parazitska organizacija koje se nije lako riješiti, objavljenom 3. svibnja 2020. godine na portalu Otvoreno.hr

Mediji o stanju u strukovnim komorama

Vojislav Mazzocco, Index.hr

"Ponašaju se kao mafijaška organizacija. Čim netko progovori, pokreću se stegovni postupci, i to po internim propisima…

Objavljuje Psihološko proljećeNedjelja, 26. travnja 2020.

Ivan Pandžić, 24 sata

"Tražimo veoma racionalne stvari: nezavisni nadzor rada komora, propisivanje jasnih pravila koja bi dovela do…

Objavljuje Psihološko proljećeUtorak, 12. svibnja 2020.


iza prozora nemirnog sna

osjećam njihove sjene

gledam kako kroz zidove plešu

kurvini sinovi

zatvori gubicu nije vrijedna zanata

istresi gorčinu do kraja

na strateškim mjestima njihovi ljudi

kurvini sinovi

lutke od krvi bez trunke ideje

ubice na cesti

loša noć bježim iz grada

oni dolaze

kurvini sinovi

otišao sam daleko do krajnjih granica

more je uzimalo od neba

na drugoj strani znaci oluje

vidio sam kako plaze u tami

hladna noć pred velike događaje

ne želim više da se sjećam

znali su gdje će me naći

kurvini sinovi

lutke od krvi bez trunke ideje

ubice na cesti

loša noć bježim iz grada

oni dolaze

kurvini sinovi

Branimir Štulić, 1981.

Članak možete prokomentirati na našoj FB stranici

Ispitujući proces učenja kod pasa, Seligman sredinom 1960-ih u psihologiju uvodi termin "naučena bespomoćnost", koji se…

Objavljuje Psihološki prostorNedjelja, 7. lipnja 2020.

One thought on “Psihologija zla: replikacija stanfordskog zatvorskog eksperimenta “in vivo” na 120 tisuća građana

  1. Pingback: Javnost i birači imaju pravo znati - zahtjev za očitovanjem upućen političkim strankama i koalicijama - Psihološko Proljeće

Comments are closed.