Vi vodite tim. Možda ste HR-ovac, možda ste voditelj odjela, možda ste menadžer koji upravlja nekom tvrtkom, a možda vlasnik uspješnog startup-a kojem brzo raste broj zaposlenika. Jednog dana, stigla je vijest da će život na Zemlji biti okončan zbog udarca ogromnog asteroida. Ništa se ne može učiniti da se to spriječi. Vladajući su potajno izabrali ljude koji će moći napustiti Zemlju na vrijeme. Zbog važnosti onoga čime se bavite, upravo Vi i Vaš tim izabrani ste da preko noći postanete astronauti i odletite na Mars gdje će biti osnovana prva Zemaljska kolonija. Jako je važno da Vaš tim funkcionira i da može izdržati putovanje na Mars. To je najvažniji uvjet koji je postavljen ispred Vas i o tome ovisi Vaš život i život Vaših bližnjih. Imate mogućnost otpustiti, zaposliti, razgovarati, mijenjati koliko god želite – samo je bitno da je tim spreman za ukrcaj i da možete jamčiti da su oni dovoljno skladni i učinkoviti da stvarno i dođu na Mars kao cjeloviti tim koji se dobro slaže.
Tim u svemir
I NASA i Sovjeti u svemirskoj utrci brzo su naučili da višegodišnji trud i stotine milijarda dolara mogu preko noći pasti u vodu ako se zanemare psihosocijalni aspekti ljudi i timova. Svakako ne želite da se i Vama ponovi jedna od brojnih situacija kada je neadekvatna skrb o komunikaciji i navedenim elementima ugrozila cijelu misiju. Na primjer, nakon šest tjedana svemirske misije, glavni astronaut William R. Pogue i njegovi kolege ušli su u štrajk protiv nadređenih i prekinuli svaku komunikaciju s kontrolnim centrom na Zemlji punih 24 sata. Cijela misija je bila ugrožena zbog manjka uvažavanja i otvorene komunikacije između kontrolnog centra na Zemlji i astronauta u svemiru. Zemaljska kontrola nije baš imala puno razumijevanja za zahtjev astronauta da imaju više vremena za sebe i za egzistencijalna pitanja koja su bila rezultat boravka u svemiru. Koga boli briga za ta pitanja kada postoje puno važnije stvari koje NASA želi ispitati? Slično kao i životu, astronauti su počeli doživljavati simptome sagorijevanja (burnouta), kontrola je to ignorirala pod pritiskom posla koji se trebao obaviti dok su u svemiru, a rezultat je bio prvi svemirski štrajk zaposlenika koji je trajao dok se nisu izborili za svoje vrijeme.
A vaš tim u svemir?
No, vratimo se Vašem timu i misiji na Mars. Iz usta Vam je pala plastična žličica za kavu koju ste lagano grickali kada ste otvorili taj sudbonosni mail. Nakon početnog šoka i svih ostalih realističnih briga koje bi se stvorile u tom trenutku, Vaš pogled se lagano diže i gledate cijeli svoj tim u drugim prostorijama. Dobri su to ljudi, dobro rade, sposobni su i barem načelno, voljni učiti. Svi oni su u svojim životopisima rekli da vole “timski rad”, što je naravno bio i uvjet za zapošljavanje. Ako ste pitali zaposlenike pri zapošljavanju vole li timski rad, većina ih je odgovorila potvrdno, obožavaju ga i svi su pravi timski igrači.
Unatoč tome, skupiti 8 do 15 ljudi koji će skladno raditi je zahtjevan zadatak. Na okupu ih drži zajednička motivacija; nekad samoaktualizacija i razvoj vještina, nekad novac i činjenica da se nekako moraju platiti računi. Osim toga, možda i najvažniji aspekt putovanja koji je ispred Vas je komunikacija. Na putu do Marsa i najmanja tenzija će izaći na površinu. Kako prelazite pogledom kroz svoj tim, osjećate blagu anksioznost i brigu. Možete li garantirati da će ovaj tim uspješno sletjeti na Mars?
Prekasno je za team buildinge, za koje je i upitno koliko su stvarno učinkoviti u detektiranju i rješavanju problema. Čitate nove podatke o angažiranosti zaposlenika koje je izdao američki Gallup. U prosjeku, u S.A.D.-u, samo 36% zaposlenika aktivno se “daje” na poslu, 54% samo radi posao tek toliko da ga napravi,a 14% zaposlenika aktivno izbjegava rad. Ekonomski gubitak S.A.D.-a zbog nedostataka angažiranosti na poslu iznosi 350 milijardi dolara godišnje. Koliko zaposlenika u vašem timu je aktivno angažirano, a koliko aktivno izbjegava angažiranost? Kako ćete doći do Marsa ako samo 36% zaposlenika aktivno radi na rješavanju problema te unapređenju usluga i poslovnih procesa?
Možete se i sami sjetiti kako je izgledalo u školi ili fakultetu kada ste radili na grupnim projektima. Jedan napravi većinu posla, dva naprave nešto, zadnji se javlja dan prije nego što treba predati zadatak. Prvi je ljut na zadnjega, zadnji protestira da je sve napravljeno na vrijeme i da taj zadatak nije od neke važnosti, sve je to bezveze. Ova dva razmišljaju koliko je fer da svi dobiju istu ocjenu, ali će je rado uzeti ako bude dobra. U tom timu nema povjerenja, a u pozadini tinja blaga tenzija koja čeka trenutak da eskalira. Vjerojatno minutu prije prezentacije projekta. Zahtjevno je očuvati tim funkcionalnim i pri manjim zadacima, a kamoli ga pouzdano dovesti na Mars.
Team sociomapping
U blagom naletu panike, radite što bi i svi drugi prvo napravili. Googlate “Kako dovesti tim na Mars?” i otkrivate da je danas uistinu Vaš sretan dan – postoji metoda koja je korištena upravo s tim ciljem – da pouzdano odgovori na pitanje može li tim astronauta koji su na putu za Mars sletjeti na taj planet kao pravi tim. U tu svrhu, Europska Svemirska Agencija te kasnije NASA, u suradnji sa znanstvenikom R. Bahbouhom (pod autorstvom QED Grupe u HR licencu ima kompanija Develor), koristila je naprednu metodu stare sociogramske metode koju su nazvali Team Sociomapping.
Kao što možete vidjeti u ovom kratkom prikazu. Sociomapping metoda pruža uvid u dinamički i komunikacijski aspekt tima. Koliko kvalitetno je Vaš tim povezan i kohezivan? Koliko često i učinkovito komuniciraju? Kako razmjenjuju informacije? Kako uče jedni od drugih? Kako zajednički donose odluke? Postoje li mini-timovi koji su skriveni od očiju menadžera? Tko je glavna komunikacijska točka tima? Tko je isključen ili najmanje angažiran u komunikaciji? Kakav je trenutačni set-up tima, a koji je optimalni? Tko ima najbolju suradnju, a tko nedovoljno razvijenu? Postoje li npr. tzv. bottlenecksi and pain pointsi zbog čega pati timski proces? U kojem smjeru teče komunikacija?
Prvo što, onda kako
Osim objektivnih mjera (kao što je to npr. učestalost komunikacije između članova tima), sociomapping pretvara subjektivno iskustvo članova tima u preglednu i jasnu 3D sliku. On je kao takav dijagnostičko sredstvo koje se često previđa prilikom raznih edukacija u kontekstu razvijanja timova i ostalih bliskih tema. Naime, često se govori koji su problemi tima ikoje su odlike kvalitetnog tima, no rijetko kada se radi dubinska analiza samog tima te se na temelju rezultata postavlja i “lijek”. Iako timovi često pate od sličnih problema, ono što je “lijek” jednom timu, ne mora isto vrijediti i za neki drugi tim. Prvo se treba ustanoviti “što”, a onda se na debrifingu razgovara i “kako”. Također, sociomapping omogućuje da se promjene prate u realnom vremenu te da se nakon predloženih intervencija provjere promjene koje su nastupile u timu. Zbog dubine uvida koji se dobije u kombinaciji s feedbackom i intervjuom, ne bi Vas trebalo iznenaditi da ovaj alat koristi i NASA, vojne postrojbe diljem svijeta te oko 400 od Fortune 500 kompanija te da sociomapping ima već cijeli niz zadovoljnih korisnika. S obzirom na to da sam psiholog sa pozadinom psihoterapijskih edukacija, pri provedbi sociomappinga, posebna pozornost posvećena je ‘mentalnom’ zdravlju i sve popularnijem terminu “wellbeing” u kontekstu profesionalnog života. Sociomapping se također pokazao efikasnim i u svijetu rada od kuće, s obzirom na to da svi parametri vrijede neovisno o načinu komunikacije i suradnje tima.
Što se postiže Team Sociomappingom?
Team sociomapping jedinstven je i suvremen alat za razvoj i procjenu komunikacije, koheziju i suradnju unutar radnih timova. Veoma je pogodan za analizu trenutnih i optimalnih odnosa unutar menadžerskih timova, važnih projektnih timova, timova bilo koje druge vrste ili čak cijele organizacije, te prezentiranje rezultata iz više aspekata. Rezultati u zamjenu daju osnove za stvaranje cjelovitog razvojnog programa tima.
Team Sociomapping metoda može puno doprinijeti ranom otkrivanju indikatora neželjenih situacija i njihovom prepoznavanju na vrijeme, što će uvelike doprinijeti ne samo poboljšanju funkcioniranja tima i zadovoljstvu pojedinca, već će spriječiti razvoj neželjenih situacija. Dovođenje tima tj., odnosa u timu u optimalnu situaciju, rezultira unapređenjem međuljudskih odnosa, ostvaruje uštedu vremena, postiže bolje rezultate i dovodi do ostvarenja ciljeva. Važno je istaknuti da su pojedinci motivirani i zadovoljniji, osjećaju se sigurnije i kreativniji su. Suradnja i odnosi u timu ostvaruju sinergiju koja čini razliku.
Korištenjem ovog alata, jednostavnije je detektiranje ometajućih faktora u organizaciji i radu s timovima. Većina je organizacija svjesna situacije, ali obično su činjenice kojima raspolažu nedovoljne, pa i ako imaju sve na raspolaganju, nemaju metodu kojom bi pomoću istih situaciju optimizirali i doveli do željene razine. Čak i ako imate idealnu situaciju, ovaj alat će vam pomoći da dobijete potvrdu takve situacije. Možda čak svoj tim uspijete spremiti za misiju na Mars.
Autori Psihološkog prostora koji preporučuju članak: doc. dr. sc. Domagoj Švegar, Sandra Zgodić, univ. bacc. psych., Ana Antolović, mag. psych., Barbara Paušak, univ. bacc. psych., Danijel Turkan, mag. psych., Matea Jukić, mag. psych., Izabella Colić, univ. bacc. psych., Matea Milin, univ. bacc. psych., Tajana Ninković, mag. psych., Iva Jakšić, mag. psych. i Ivana Marin, mag. psych.