Vjerujete li u tvrdnju „Suprotnosti se privlače“ ili ste skloniji vjerovati da „Svaka ptica svome jatu leti“? U brojnim filmovima i knjigama vidljivi su primjeri romantičnih veza u kojima je privlačnost zasnovana upravo na različitosti partnera (prisjetimo se filma Ljepotica i zvijer ili mjuzikla Brilijantin). Osobe koje su potpuno drugačije od nas mogu nam biti zanimljive i privlačne, no koliko je „pametno“ ući u vezu s nekim tko se od nas bitno razlikuje u ličnosti ili važnim životnim vrijednostima? Brojni psiholozi ispitivali su odabiremo li radije slične ili različite partnere te kako sličnost partnera doprinosi kvaliteti i dugotrajnosti romantične veze. U nastavku teksta predstavit ćemo neke od zaključaka tih istraživanja.
Odabiremo li slične ili različite partnere?
Vrlo malo istraživanja govori u prilog tvrdnji da se suprotnosti privlače. Osim činjenice da je u velikoj većini veza prisutna privlačnost partnera suprotnog spola, ni za jednu drugu osobinu nije konzistentno utvrđena sklonost odabira različitih partnera. Nasuprot tome, u istraživanjima se pokazalo da su ljudi skloni birati partnere koji su im slični po nizu osobina: religioznosti, stavovima o seksualnosti, traženju uzbuđenja, mračnim osobinama ličnosti (psihopatiji, makijavelizmu, narcizmu), emocionalnoj ekspresivnosti, samopoštovanju, emocionalnoj inteligenciji i drugima. Efekt sličnosti na privlačnost posebno je snažan kad su u pitanju stavovi. Ljudi su skloni birati partnere koji su im slični po stavovima, što se dijelom može objasniti time da nam osobe koje dijele naše stavove potvrđuju valjanost našeg pogleda na svijet i sklone su slagati se s našim mišljenjem te nam je zato ugodnije u njihovom društvu.
Sličnost u vrijednostima i stavovima
Prema istraživanjima, ljudi su uglavnom skloni odabirati partnere koji su im slični po religioznosti, stavovima o seksualnosti i tradicionalizmu. Stavovi o seksualnosti važni su za seksualnu dimenziju romantičnog odnosa te je stoga razumljivo da ljudi imaju potrebu naći partnera koji razumije i dijeli njihove stavove u tom pogledu. Također, religioznost i politički stavovi predstavljaju teme koje često uzrokuju konflikte. Važnost sličnosti partnera po tom pitanju možda neće biti uočljiva u početku veze, no u dugoročnijim vezama mogu se javiti neke situacije na koje osobe različitih vrijednosnih sustava drugačije gledaju, što može dovesti do sukoba. Također, pokazalo se da ljudi imaju tendenciju odabira partnera koji im je sličan po vrijednostima. Skloni smo birati partnere koji jednako vrednuju univerzalizam (poštivanje i zaštitu dobrobiti svih ljudi i prirode), tradiciju, hedonizam i konformizam.
Sličnost u mračnoj trijadi i traganju za uzbuđenjem
Osobe koje imaju izraženiji narcizam, psihopatiju i makijavelizam sklone su birati partnere koji su im slični po tim osobinama. Vjerojatno se sličnost parova po makijavelizmu može objasniti time da ljude općenito u romantičnom smislu privlače osobe sličnih stavova, a makijavelizam uključuje cinične stavove o ljudima. Osobe koje vole uzbudljive i avanturističke aktivnosti također češće stupaju u vezu sa sličnim osobama. Ovo se vjerojatno može objasniti željom da budemo u vezi s osobom koja na sličan način voli provoditi slobodno vrijeme. Također, moguće je da osobe koje izbjegavaju rizik ne žele biti u vezi s nekim tko je izrazito avanturističan jer bi im partnerovo rizično ponašanje uzrokovalo nemir i strah za njegovu dobrobit.
Činjenica da biramo slične partnere ne znači nužno da će naši partneri biti isti kao mi u svim osobinama ličnosti. Vrlo je teško naći osobu koja nam je baš u svemu slična, pa pri odabiru partnera obično veću važnost pridajemo sličnosti po nekim osobinama koje su nama važne. Drugim riječima, možda naš partner u slobodno vrijeme voli planirati ili gledati nogomet, a mi volimo čitati knjige i ići u kazalište. Ova razlika neće nužno biti nepremostiva, jer je moguće postići kompromis o provođenju slobodnog vremena. Međutim, razlike u pogledu na vezu, seksualnost ili želju za roditeljstvom mogu uzrokovati više kasnijih konflikata te vjerojatno zato ljudi obično biraju partnere koji imaju slične stavove o ovim temama.
Jesu li slični partneri zadovoljniji vezom?
Premda imamo sklonost birati partnere koji su nam slični, sličnost s partnerom nije garancija uspješne veze. Prema jednom istraživanju provedenom na mladim osobama, parovi koji su sličniji po osobinama ličnosti imaju bolje zadovoljstvo vezom (Gonzaga i sur., 2007). Drugo istraživanje provedeno na odraslim osobama u Americi pokazalo je da partneri koji su slični po stavovima o tradicionalnim rodnim ulogama, pogledu na brak i životnim ciljevima (djeca, karijera) imaju veće zadovoljstvo vezom. Međutim, efekt ove sličnosti na zadovoljstvo vezom bio je jako malen. Zanimljivo je da su partneri koji su sličniji po narcizmu, odnosno osjećaju osobne grandioznosti, superiornosti i dominantnosti nad drugima, zadovoljniji vezom. Mlade osobe koje imaju tendenciju tražiti pažnju u društvu i eksponirati se zadovoljniji su kad su u vezi s osobom sličnih karakteristika. Također, mladi parovi koji su slični po psihopatiji, zadovoljniji su vezom. Psihopatija podrazumijeva nedostatak empatije i osjećaja srama i krivnje te visoku impulzivnost i traženje uzbuđenja. Najveća kvaliteta veze prisutna je kada oba partnera imaju nisko izraženu psihopatiju, a najmanja kod parova u kojima je žena nisko, a muškarac visoko na psihopatiji.
Može li pretjerana sličnost biti negativna?
Nasuprot tome, druga istraživanja su utvrdila da partneri koji se razlikuju po osobinama ličnosti imaju bolju kvalitetu veze. Istraživanje provedeno na kineskom uzorku mladih osoba pokazalo je da su partneri koji se razlikuju po savjesnosti i otvorenosti prema iskustvu zadovoljniji vezom. Pritom savjesnost podrazumijeva organiziranost, odgovornost, težnju za postignućem i samodisciplinu. Otvorenost prema iskustvu uključuje interes za umjetnost, intelektualne teme, maštovitost, kreativnost te sudjelovanje u novim iskustvima. Prema rezultatima ovog istraživanja, čini se da ponekad prevelika sličnost partnera u ovim osobinama ličnosti može loše djelovati na zadovoljstvo vezom.
Također, jedno istraživanje provedeno na starijim američkim bračnim parovima pokazalo je da su 40-godišnjaci zadovoljniji u brakovima u kojima su supružnici manje slični po savjesnosti i ekstraverziji. Nasuprot tome, kod 60-godišnjaka ovaj negativan efekt sličnosti nije pronađen. Istraživači su to objasnili time da bračni parovi u 40-im godinama dijele niz radnih zadataka (vođenje financija, roditeljstvo, kućanstvo). Ako su oba partnera visoko savjesna, mogu se javljati veći sukobi oko načina vođenja ovih poslova, jer svaki partner može imati svoju drugačiju viziju kako određeni posao obaviti. Nasuprot tome, u 60-im godinama partneri nemaju toliko dužnosti vezanih uz roditeljstvo i imaju više vremena za rad na intimnosti, pa kod njih sličnost partnera može biti manje problematična. Još jedno objašnjenje ovih nalaza jesu društvene promjene do kojih je došlo u posljednjih nekoliko desetljeća. Starija generacija parova iz ovog istraživanja vjenčala se u 50-im godinama, kad su se više naglašavale tradicionalne rodne uloge. S druge strane, mlađa generacija vjenčala se u 70-ima, kad se počelo više naglašavati mogućnost ženinog ostvarenja u radnoj ulozi. Sličnost obaju partnera u savjesnosti kod ove generacije može dovesti do većeg nezadovoljstva ako su oba partnera izrazito individualistički usmjerena i žele dati prednost karijeri, zbog čega može doći do nesuglasica u podjeli kućanskih poslova. Kada je riječ o mračnim crtama ličnosti, sličnost partnera po makijavelizmu pokazala se povezanom s manjom kvalitetom romantične veze. S obzirom na to da makijavelizam podrazumijeva sklonost manipulaciji i uvjerenje da cilj opravdava sredstvo, razumljivo je zašto zadovoljstvo vezom može biti narušeno kad oba partnera dijele ovu osobinu.
Kao što možete vidjeti, još nije sasvim jasno kako sličnost ličnosti partnera utječe na zadovoljstvo vezom, no većina istraživanja zasad ukazuje da je njezin značaj vrlo malen. Očito je sličnost partnera u ličnosti važnija za odabir partnera nego za opstanak i kvalitetu veze. Sličnost u vrijednostima i stavovima mogla bi biti važnija za zadovoljstvo vezom.
Kako nadvladati uzajamne razlike?
Premda ste vjerojatno slični s partnerom u nekim osobinama ili vrijednostima, među vama sigurno postoje neke razlike u ličnosti. Za kvalitetno funkcioniranje u vezi potrebno je međusobno uvažavanje, komunikacija o vlastitim potrebama i nalaženje načina da oba partnera budu zadovoljna. U nastavku ćemo ukratko predstaviti pet glavnih dimenzija ličnosti i dati savjete kako komunicirati s partnerom koji se od vas razlikuje po ovim osobinama.
Ekstraverzija
Ekstrovertirane osobe društvene su, vedre, pričljive i asertivne. Nasuprot tome, osobe koje su introvertirane više vole biti same te su rezerviranije i ozbiljnije. Ako je vaš partner visoko ekstrovertiran, a vi ste introvertiraniji, možete razgovarati s partnerom i dogovoriti se da ćete vi poštivati njegovu potrebu za druženjem, no nećete mu se uvijek pridružiti u odlascima na druženja jer niste toliko društveni. S druge strane, ekstrovertiraniji partner može se prilagoditi introvertiranom partneru tako da ponekad propusti druženje na koje je htio ići kako bi nasamo proveo vrijeme s njime.
Emocionalna nestabilnost/neuroticizam
Emocionalno nestabilne osobe sklonije su osjećati niz neugodnih emocija, poput tjeskobe, tuge, napetosti, ljutnje i gađenja. Veze u kojima se partneri razlikuju po emocionalnoj stabilnosti u pravilu su kvalitetnije od veza u kojima su oba partnera emocionalno nestabilna. Ako je vaš partner sklon često se osjećati tužno ili tjeskobno, vaša emocionalna podrška, strpljivost i racionalnost mogu pomoći vašem partneru da se lakše nosi s neugodnim emocijama. Također, ako je vaš partner sklon ljutnji kad mu nešto ne pođe po planu, vaša smirenost može mu pomoći da se brže umiri.
Savjesnost
Razlike u savjesnosti, urednosti i poduzetnosti partnera također mogu izazvati sukobe. Savjestan i organiziran partner može imati teškoće s razumijevanjem partnera koji opuštenije i ležernije pristupa životnim obavezama ili drži kuću u neredu. Međutim, ove razlike moguće je iskoristiti tako da svaki partner nauči nešto od onog drugog. Izrazito savjestan partner može naučiti opuštenije pristupiti nekim manje bitnim obavezama i naći vremena za opuštanje. Također, njegova savjesnost može pomoći manje savjesnom partneru da se nauči bolje organizirati, pridržavati određenog rasporeda i pridonositi kućanstvu. Svakako je važno otvoreno i s poštovanjem razgovarati s partnerom o svojim potrebama i željama, kako bi se našlo zajedničko rješenje.
Ugodnost
Moguće je da je jedan od partnera izrazito topla, ugodna i empatična osoba, dok je drugi partner hladniji, ciničniji i ima manje povjerenja u ljude. Stereotipi o muško-ženskim razlikama u vezama pretpostavljaju da će žene obično biti visoko ugodne, a muškarci manje topli, no naravno da postoje potpuno suprotne situacije. Ugodne osobe imaju tendenciju izbjegavati konflikte, što ih može potaknuti da potiskuju vlastite potrebe i time u sebi gomilaju nezadovoljstvo dok ne „eksplodiraju“. S druge strane, manje ugodne osobe sklone su otvoreno izraziti nezadovoljstvo, što ugodniji partner može protumačiti kao osobnu kritiku. Kako bi nadvladali ove razlike, ugodniji partner može pomoći manje ugodnom da ima više povjerenja, bude suosjećajniji i ima razumijevanja prema tuđim emocijama. S druge strane, manje ugodan partner može ugodnijem pomoći da se zauzme za svoje interese i tako postigne veće uspjehe na osobnom i profesionalnom planu.
Otvorenost/intelekt
Osobe koje su otvorenije prema iskustvu pokazuju veći interes za umjetnost, intelektualne teme, maštovitost, kreativnost te sudjelovanje u novim iskustvima. Nasuprot tome, manje otvorene osobe imaju uže područje interesa, konvencionalne su, tradicionalne i praktične te se vole držati poznatog. Visoko otvoren partner više će voljeti razgovarati o apstraktnim i filozofskim temama, dok će manje otvorenog partnera više zanimati praktične i svakodnevne teme. Također, otvoreniji partner može biti skloniji preispitivanju tradicionalnih uvjerenja i interesu za nekonvencionalne ideje, što može smetati manje otvorenog partnera. Ako vaš partner ne uživa u razgovoru o temama koje vas zanimaju, razgovor s prijateljem koji vam je sličniji po otvorenosti i interesima može zadovoljiti ovu vašu potrebu. Također, manje otvoren partner može uz otvorenijeg partnera proširiti svoje interese i postati spremniji isprobati nešto novo. S druge strane, otvorenijem partneru ponekad svojim stilom razmišljanja može pomoći da praktičnije pristupi nekim stvarima i bude manje impulzivan u svojem traganju za novim iskustvima.
Zaključno…
Prema dosadašnjim istraživanjima, možemo zaključiti da se sličnosti (a ne suprotnosti) privlače. Pritom je posebno važna sličnost po stavovima. Još nije potpuno jasno kako razlike među partnerima utječu na opstanak i kvalitetu veze, no čini se da je utjecaj tih razlika vrlo slab. Nalaženje kompromisnih rješenja i toleriranje uzajamnih razlika u partnerskoj vezi može umanjiti mogući negativan efekt razlika u ličnosti. Razlike ponekad mogu biti i korisne, jer se različiti partneri mogu nadopunjavati i raspodijeliti zaduženja u skladu sa svojim interesima i sposobnostima. Sigurno je da nikad nećemo naći partnera koji je potpuno isti kao mi. Bitno je da imamo slične stavove o nama bitnim vrijednostima i da nastojimo iskoristiti uzajamne razlike za međusobno obogaćivanje.
Autori Psihološkog prostora koji preporučuju članak: Barbara Paušak, univ. bacc. psych., doc. dr. sc. Domagoj Švegar, Matea Jukić, mag. psych., Hana Mehonjić, mag. psych., Magdalena Brnada, mag. psych. i Izabella Colić, univ. bacc. psych.
Chopik, W. J. i Lucas, R. E. (2019). Actor, partner, and similarity effects of personality on global and experienced well-being. Journal of Research in Personality, 78, 249-261.
Dyrenforth, P. S. (2010). Big five personality and relationship satisfaction: actor, partner and similarity effects. Doktorska disertacija. Michigan State University.
Gonzaga, G. C., Campos, B. i Bradbury, T. (2007). Similarity, convergence, and relationship satisfaction in dating and married couples. Journal of Personality and Social Psychology, 93(1), 34–48.
Kardum, I., Hudek-Knežević, J., Mehić, N. i Pilek, M. (2018). The effects of similarity in the dark triad traits on the relationship quality in dating couples. Personality and Individual Differences, 131, 38-44.
Koleva, S. P. (2011). Birds of a Moral Feather: The Role of Morality in Romantic Attraction and Relationship Satisfaction. Doktorska disertacija. University of California, Irvine.
Leikas, S., Ilmarinen, V. J., Verkasalo, M., Vartiainen, H. L. i Loonqvist, J. E. (2018). Relationship satisfaction and similarity of personality traits, personal values, and attitudes. Personality and Individual Differences, 123(1), 191-198.
Mehić, N. (2021). Metaanaliza istraživanja asortativnog uparivanja ljubavnih parova po crtama ličnosti. Doktorska disertacija. Filozofski fakultet, Sveučilište u Rijeci.
Šterbova, Z., Bartova, K., Novakova, L. M., Correa Varella, M. A., Havliček, J. i Varella Valentova, J. (2021). Relationship quality is influenced by actor and partner effects but not by similarity and discrepancy effects: A study of Brazilian and Czech populations. Personality and Individual Differences, 168(1), 110250.
Wickine, V. B., Arnett, E., Casella, S., Pieratt, A., St John, K., Hall, B. i Hall, C. (2021). Perceived Similarity in Personality, Ideologies Predicts Relationship Satisfaction Across Sexual Orientation Spectrum. AURCO Journal, 27, 74-103.
Zhou, Y., Wang, K., Chen, S., Zhang, J. i Zhou, M. (2017). The Actor, Partner, Similarity Effects of Personality, and Interactions with Gender and Relationship Duration among Chinese Emerging Adults. Frontiers in Psychology, 8, 1698.
Članak možete prokomentirati na našoj FB stranici:
https://www.facebook.com/psiholoski.prostor/posts/382483286804078