Vjekoslava Huljić, evolucijski psiholog

By | 12-03-2021
  • 453
    Shares

Svijet napreduje neviđenom brzinom i sa svakom novom generacijom javljaju se, naizgled nepovezani, novi glazbeni trendovi. Ipak, neke stvari ostaju u našim ušima i srcima dulje od drugih. I dok se glazbeni ukusi razlikuju, treba odati počast onima koji uspijevaju stvoriti hitove koji traju generacijama i pune stadione. Zato ćemo se u ovom tekstu posvetiti Vjekoslavi Huljić i njenim hitovima, koji i dalje nesmiljeno haraju Hrvatskom i bacaju nove generacije djece i mladih u trans, dok pritom redefiniraju značenje Nirvane u pop kulturi. Barem u ovom našem malom kutku svemira.

Evolucijska psihologija nam tu priskače u pomoć i daje nam naslutiti zašto, u prosjeku, radije slušamo korov, a ne hibiskus. 😀

Zanemarimo na tren u potpunosti glazbeni dio cijele priče. Mi ćemo danas malo pročeprkat po tekstu, a u duhu “prave” znanstvene analize, postavit ćemo prvo hipotezu. Dijagnozu, ako hoćete.

Dijagnoza jest da volimo stvari koje su «istinite». Istinite stvari nam “pogađaju žicu”.

Recimo, ako govorimo o humoru, baš kao što je i Homer Simpson predvidio, evolucijski psiholog Barry X Khule je analizirajući komediju Chris Rocka pokazao kako su stvari koje su istinite ujedno i one koje su nam najsmješnije. Opservacijski humor, to jest iskren i pojednostavljen pogled u našu evolucijski uvjetovanu te kulturnim normama i «političkom korektnosti» netaknutu prirodu, tjera nas da se hihoćemo i značajno pogledavamo.

Popularne pjesme bi, dakle, da bi bile uspješne, morale pogađati naše duboke intuicije o međuljudskim odnosima, statusu, preživljavanju i razmnožavanju, a ne  primjerice neku blijedu priču o dnevnim aktivnostima poput odlaska u dućan. I zaista, od svih pjesama koje su 2009. dospjele na Top Ten Billboard charts, više od 90% je sadržavalo evolucijski relevantne reproduktivne poruke. To se odnosi na reference na seksualne odnose, promiskuitet, nevjeru, seksualnu privlačnost i odbijanje. Country pjesme su u prosjeku imale 5.9 različitih poruka, i to uglavnom vezano uz roditeljstvo, predanost, odbijanje i vjernost, dok su šampijoni reproduktivnih poruka RnB stvari sa 16.7 reproduktivno relevantnih poruka, od toga najčešće seksualna privlačnost, seksualni čin, status i pristup resursima (primjerice novcima). Nadalje, što su pjesme imale više takvih reproduktivnih poruka, to su se više uspinjale na glazbenim ljestvicama.

Čudi li vas još uvijek kako “cajke” postaju popularne te pale i žare glazbenim lojtricama?

Hajdemo sada škicnut u Vjekoslavin fundus da vidimo jesmo li mi to zbilja otkrili sveti gral stihoklepaca! Za odabir smo koristili popis već ranije analiziranih pjesama na portalu Libela.hr, a nakon toga koristeći heuristiku poznatosti odabrao sam četiri pjesme za koje sam čuo, iako sam generalno nezaineresiran za hrvatsku (trash) pop scenu.

Dokaz br. 1 — Sijamski blizanci

“Every breath you take, every move you make, every bond you break, every step you take, I’ll be watching you”

I dok je Sting kroz ovaj lagano stalkerski tekst signalizirao ono što nazivamo “čuvanje partnera” (na engleski mate guarding), hrvatski ekvivalent pjesme sa “buljenjem”, cilja na neke sasvim druge evolucijske mehanizme.

“Bila bi nam lijepa beba

moje oči a na tebe cijela

pa da iz kolica

vire crta tvoga lica…”

I za ovo čudo koje se naziva Sijamski blizanci postoji evolucijski subtekst. Ispod, neki bi rekli, “neukusnog” teksta leži jedna suptilnija, a opet duboko evolucijski istinita opservacija. Naime, kada govorimo o lijepim bebama možemo prepoznati teoriju “sexy sina” postavljenu od strane Ronalda Fishera još u 30. godinama prošlog stoljeća, koja govori da je optimalan odabir za ženku (ili u našem slučaju ženu) onaj mužjak čiji će geni proizvesti potomke s najvećim vjerojatnosti reprodukcije — tj. lijepe bebe — što je i predmet žudnje protagonistice ove pjesme.

Da je to upravo tako, govori nam i stih;

“ …Za takve kao ti, ja sam uvijek laka meta

nakačim se na nekog zgodnog probisvijeta”

Ovdje i sama priznaje da je laka meta za zgodne probisvjete. Zbog čega ganjanje zgodnih muškaraca neke žene pretvara u mete i vodi do toga da budu povrijeđene, saznajte malo dalje u tekstu kad ćemo baciti pogled na Nirvanu.

Zanimljivo, i crte lica koje vire iz kolica upućuju na još jednu fascinantnu, evolucijski uvjetovanu pojavu. Naime, jednom kada imamo lijepu bebu, naši preci su se susretali s problemom uvjeravanja oca da ostane i ulaže u tog potomka, jer time ponovo povećavamo uspjeh preživljavanja danoj bebi. Ipak, kao što poslovica kaže, ‘Mother’s baby, father’s maybe’, da bi otac ostao treba biti siguran da je to njegova beba i da je, kao što pjesma kaže, na njega cijela. Tu ponovo Vjekoslava pogađa u žicu — jer žene upravo to rade. Istraživanje para evolucijskih psihologa Johna Toobya i Lede Cosmides analiziralo je snimke prvih riječi majki nakon rođenja djeteta i većina ih se odnosila upravo na uvjeravanje očeva u njihovo očinstvo (npr. ‘vidi, isti tata’), ili kako je to Vjekoslava sročila, njene oči, a na tatu cijela.

Dokaz br. 2 — Kemija

Dopustite da krenemo dalje na još jedan zapažen tekst naše Vjekoslave pod nazivom Kemija, da otkrijemo još pokoji evolucijski dragulj koji bi mogao biti zaslužan za njen uspjeh.

“ Sekunda je potrebna

Da se desi kemija

Da se desi kemija”

piše naša Vjekoslava, i čini se da je u pravu — opet. Zbilja su sekunde potrebne da prepoznamo miris potencijalne partnerice ili partnera kao privlačan ili neprivlačan. Pretpostavka je da je ova funkcija ponovno evolucijski uvjetovana i da nam bolje mirišu osobe s kojima nemamo kompatibilan imunološki sustav. Evolucijski je takva preferencija korisna, jer će potomci para niske histokompatibilnosti dobiti najbolje od oba roditelja i imati učinkovitiji imunološki sustav.

Ako i dalje sumnjate da se ova pjesma odnosi na olfaktorne čimbenike privlačnosti, predlažem još jedan stih iste pjesme;

“ Tako polako, polako se zapliće stvar

Jer ljubav miriše na kilometar”

Dokaz br. 3 Nirvana

“ Na glasu ko žena od afera

ustvari tvoja cijela, odavno

pa dođi k’o slavljenik na tortu i uzmi mi ljepotu, napokon”

Što je tu evolucijski relevantno? Pa krenimo — Rozga pjeva o osobi koja je na glasu kao žena od afera. Ta pozicija može odražavati da je ta osoba u svom životu ukazivala na seksualnu receptivnost i sklonost kratkoročnim strategijama parenja. Ukratko — takve osobe lakše i brže ulaze u spolne odnose, a time dobivaju priliku za priskrbljivanje ‘kvalitetnijeg’ genetskog materijala. Znači, imaju priliku ‘pariti’ se s muškarcima višeg statusa koji inače ne bi bili zainteresirani za ulaganje u odnos s njima. Nažalost, tim ponašanjem ujedno i smanjuje vjerojatnost da će tako priskrbljen mužjak ulagati u dugoročnu vezu. Dakle, dok je ona zbilja možda njegova cijela i odavno, vjerojatnost jest da je on ipak ne voli stvarno. Što ne znači da ju nužno muči namjerno.

Da se cijela pjesma vrti oko traženja partnera i prokreacije otkriva i već slavni ‘uzmi mi ljepotu’ stih. Ta inače besmislena rečenica ponovo ima smisla ako poznajemo evolucijsku psihologiju. Naime, jedan od značajnih prediktora privlačnosti ženske figure je omjer struka i kukova. Što je on bliži čarobnoj brojki od 0,7, to se žena procjenjuje atraktivnijom. Neki istraživači pretpostavljaju da je to između ostalog i iz razloga da se razlikuju trudne od ne-trudnih pripadnica ljepšeg spola. Naime, nije bilo adaptivno za naše pretke trošiti vrijeme na udvaranje trudnicama, jer to nužno znači da neće prenijeti svoje gene, a riskiraju i ulagati svoju energiju u odgajanje tuđeg potomka. Dakle, trudnice se procjenjuju manje seksualno privlačnima. Mogli bi reći, na jedan grub, seksistički, površni način — uzeta im je ljepota. Naravno, ne i što se njihovog partnera/supruga tiče. Njemu je i dalje najljepša.

Turbo folk = hamburger glazbe?

Vjekoslava je, čini se, svjesno ili nesvjesno, našla sveti gral, ili bolje reći, otključala Pandorinu kutiju glazbenog užitka. Dok god će ljudi ostati ljudi, a Vjekoslava nadahnuta kao do sada, male su šanse da će nadolazeće misterije, histerije ili euforije zaobići naše radijske valove.

Izvor: Grace Dow

Kao što nas jedenje hamburgera i čokolade — te masne i slatke hrane — preplavljuje osjećajem ugode i navodi nas da jedemo još i kada nismo gladni, kao što gledanje golih tijela na ekranu potiče reakciju onih dijelova tijela koja nas pripremaju za parenje, tako i slušanje ovakvih nota u nama okida evolucijski isklesane module za procjene interpersonalnih odnosa. — Sve to nam godi. Jer bilo je adaptivno unositi što više energije kad nam se za to pruži prilika, bilo je adaptivno iskoristiti priliku za parenje kad nam se ukaže, bilo je adaptivno prepoznavati finese interpersonalnih veza unutar naše grupe. Ne sporim da možemo uživati u profinjenoj hrani i glazbi, no teško ćemo ikada iskorijeniti fast food, pornografiju i turbo folk. Nažalost, kao što fast food nije baš najzdraviji, tako i ove pjesme često govore o djevojkama koje karakterizira niže samopoštovanje, niža percepcija reproduktivne vrijednosti i biranje reproduktivne strategije koja nužno neće dovesti do cilja koji priželjkuju, primjerice stabilna veza s partnerom koji je vjeran i  spreman u njih ulagati.

Na kraju, nadam se da nam je sad jasnije zbog čega nema pjesme o članku 7. Obiteljskog zakona ili hita o teološkoj interpretaciji svetosti braka. Možda i ima, ali nije hit kao Kemija ili Bižuterija.

Autori Psihološkog prostora koji preporučuju članak: Ana Antolović, mag. psych., doc. dr. sc. Domagoj Švegar, Ivana Blašković, univ. bacc. psych., Matia Torbarina, mag. psych., Sandra Zgodić, mag. psych., Sandra Matošina Borbaš, univ. spec. prof. psych., Matea Jukić, mag. psych., Tea Tončić, univ. bacc. psych., Mislav Sudić, univ. bacc. psych. i Matea Milin, univ. bacc. psych..

Članak možete prokomentirati na našoj FB stranici:

Subotnjim štivom analiziramo tekstove popularnih pjesama i otkrivamo zašto se narod ne može zasititi Nirvana, Kemija,…

Objavljuje Psihološki prostorPetak, 12. ožujka 2021.